"Je li nam do smijeha" 112.: Sabina Voloder – Strinić, novinar, publicista i poliglota Istaknuto

15 Dec 2017

Gošća 112. "Je li nam do (o)smijeha" je Sabina Voloder – Strinić, novinar, publicista i poliglota iz Sarajeva. Emisija se emituje u redovnom terminu u nedjelju 17.12.2017. na talasima Radija BIR, sa početkom u 15.30 sati.

Sabina Voloder-Strinić rođena je 25. 10. 1971. u u Duisburgu (Njemačka). Odrastala je u Čapljini gdje je i završila osnovnu školu sa najvećim priznanjem Učenik generacije. Srednju turističku školu u Čapljini je, također, završila sa odličnim uspjehom. Na Fakultet političkih nauka Odsjek žurnalistika u Sarajevu, Sabina je primljena kao prva između 25 redovnih studenata. Tom odličnom prijemu na fakultet doprinijelo je iskustvo novinarke koje je stjecala u Čapljini na lokalnom radiju kao urednica omladinskog programa.

Radio program za mlade je uređivala dvije godine u periodu od 1988. do 1990. Kao novinarka-volonterka radila je i na Omladinskom programu Radio Sarajevo u periodu 1991.-1992. Na drugoj godini studija je započela agresija na Bosnu i Hercegovinu i Sabina se vraća svojoj porodici, gdje se nesebično angažuje u širenju istine o ratu u Bosni i Hercegovini kroz različite medije kao ratni novinar. Bila je saradnik više medija: TV Opuzen, radio Čapljina, pripadnik Armije BiH kao novinar Press službe i dopisnik novina za ženu i porodicu „Una“. Sa nekoliko entuzijasta iz Čapljine i Stoca pokreće list 'Trag' kao vid otpora na zabranu upotrebe bosanskog jezika u samoproglašenoj Herceg-Bosni. Kao pripadnik bošnjačkog naroda biva protjerana u Njemačku 1993. gdje se angažuje naredne dvije godine kao novinar dopisnik političkog magazina Ljiljan.

Nakon udaje, 1995. i selidbe u Rim, iz Italije sarađuje kao novinarka sa islamskim informativnim novinama Preporod (do 2002.). Dolaskom u Sarajevo 1997. godine, angažira se kao novinarka-urednica dvije radio emisije sa akcentom na pitanju afirmacije žene muslimanke na dva različita radija, radio Naba Visoko i radio Hayat Pazarić (1998.-2000.) Svoj novinarski angažman održava u kontinuitetu:

2001.-2003. Novinar i član Redakcije magazina za porodicu i društvo Zehra
2008-2015 Novinar saradnik Magazina za porodicu i društvo Zehra
2008-i 2011. Novinar i urednik radio emisije o tarikatu 2 sata sedmično na radio Hayat Pazarić
2003- i danas Novinar i član Redakcije časopisa za historijsko naslijeđe, tesavvuf i kulturu, 'Kelamu'l Šifa'

Urednica knjiga:

„Ilmu'l Kebir“ - grupa autora sa turskog jezika preveo prof.dr. Ćazim Hadžimejlić;
„Islam i čovjek“ - šejh hafiz Musa Kjazim ef. Hadžimejlić;
„Kerbela“ - Shaikh Hajj 'Abbas sa engleskog jezika preveo šejh Edin Kukavica;
„Tarikatski savjeti i upute“ - Rahmi Serin sa turskog jezika prevela Zehra Bečiragić;
„Hazreti Hatidža“ - Smaragda Klino;
„O čovjeku“ - šejh Mes'ud Hadžimejlić;
„Tefsir Tusteri“ - Sehl Ibn Abdullah et-Tusteri sa arapskog jezika preveo hafiz Nedžad Ćeman

Redovni je član Društva novinara Bosne i Hercegovine.

'Badžije' je prva samostalna knjiga Sabine Voloder-Strinić, supruge šejha Luana Strinića, majke troje djece: Esme-Zejneb, Ahmeda i Kerime, novinarke koja govori italijanski, engleski i njemački jezik.

Prikaz knjige BADŽIJE-POBOŽNE MUSLIMANKE

Prva autorska knjiga novinarke Sabine Voloder-Strinić je zbir novinarsko-istraživačkog rada na temu žene-sufije. Petogodišnji uporni rad koji je obuhvatio 54 knjiške jedinice i 22 sagovornika, bezbroj poučnih razgovora i prikupljanja savjeta i sugestija od eminentnih profesora i alima, zaokružen je u vidu knjige pod naslovom Badžije-pobožne muslimanke. Ovo nesvakidašnje djelo je prvo ovakvog karaktera na bosanskom jeziku koje je obuhvatilo sekvence iz života 121 žene, koje su svoj život posvetile samodricanju i ibadetu protkanim čežnjom za spoznajom i blizinom sa Uzvišenim Stvoriteljem. U svom duhovnom uzdizanju, ove časne žene nisu prestajale biti kćerke, supruge, majke, učiteljice, poslovne žene, umjetnice, književnice, liječnice, komšinice i gazije.

Badžije, kako ova knjiga nosi naslov, koristi se kao tesavvufski termin. Badži kao imenica ženskog roda u jednini znači starija sestra, kada se prevodi sa turskog jezika, mada se ovaj pojam koristio prilikom obraćanja šejhovim suprugama. Derviško obilježje pojma badži kasnije je zaboravljeno i danas ga gotovo niko ne koristi, osim derviša koje pripadaju bektašijskom redu. Autorica je smatrala da je upravo ovaj termin prikladan za naziv knjige, kako bi se otrgnule od zaborava pobožne muslimanke iz čijih života se može izvući snažna pouka. Žene koje su svoj život posvetile robovanju Allahu, dž.š., nazivali su još i dervišama, sufijama, a neke od njih koje su dostizale visoke deredže duhovnosti, bile su i šejhe, pa čak i kutbovi.

Knjiga Badžije-pobožne muslimanke nam nudi veoma interesantno, poučno i edukativno putovanje kroz 15 zemalja i 42 grada sa 40 naslova podijeljenih kroz tri poglavlja: Prve generacije pobožnih muslimanki, Pobožne muslimanke iz svijeta i Pobožne muslimanke iz Bosne i Hercegovine.

Pisati o ženama sufijama iza kojih je ostalo vrlo malo pisanih tragova, veoma je oskudno i nezahvalno, prije svega prema čitaocu koji bi želio da dozna pojedinosti iz njihovih života, a zatim i prema ovim divnim, skromnim ženama koje su svoje živote proživjele jednostavno i pobožno čineći na svakom svom koraku hajir. Poslije žena koje su pripadale prvoj generaciji pobožnih muslimanki a o kojima se manje više zna, autorica je napravila izbor između više žena sufija i arifa čija su imena ostala nepoznata i sakrivena - žena koje su poput muškaraca svoj život žrtvovale u ime Allaha i čiji je odmjeren i melodičan govor budio uspavana srca mnogobrojnih Božijih robova, poput Rabije Adevijje, Fatime Nišapur, Fatime Kattanije, Merjeme Basri, Muaze Adevijje, Fatime-badži, Nane Esme i mnogih drugih.

U knjizi posebno poglavlje zauzimaju bosanskohercegovačke pobožne žene – sufije, o kojima se do sada nije nikada pisalo. Počevši od badži-kaduna u Sarajevu, šejhe Hemzade, šejhovica, hafiza, hadži-bula i derviša, knjiga završava zaključkom da se i žene mogu isto kao i muškarci okititi ahlakom Muhammedije, u što ćete se moći i sami uvjeriti čitajući ovu knjigu.

Radio BIR

 

Ocijeni
(0 glasova)

RTV IZ-e "BIR" je institucija koja se bavi proizvodnjom radijskog i televizijskog programa.

Žiro račun:

RTV IZ BIR d.o.o.

141 001 000 529 1515

BBI d.d. Sarajevo