Moj djed je s jedanaest godina ostao siroče. Otac mu je poginuo, a majka se preudala. Ostao je sam na svijetu. On i njegov maleni, šestogodišnji brat Mujo. Život ga nije mazio.

Slovenija, ta mala, lijepa i šumovita zemlja, besprijekorno sređenih zelenih površina, dom je mnogobrojnim Bošnjacima već decenijama. U potrazi za boljim životom u ovu zemlju, u većem broju, počinju doseljavati nakon Drugog svjetskog rata, međutim prvo njihovo prisustvo bilježi se još tokom Prvog svjetskog rata.

Prema popisu iz 2002. godine u Srbiji živi oko 1,82% Bošnjaka, što ih čini trećom najvećom etničkom skupinom u Srbiji.

Popis stanovništa u Makedoniji nije obavljen godinama, no, prema onom posljednjem iz 2001. godine u ovoj zemlji živi 17.018, odnosno 0.84% Bošnjaka. Nezvanične procjene govore da je taj broj ipak veći i kreće se od 30.000 do 50.000, zavisno od izvora.

Doseljavanje Bošnjaka na područje Republike Hrvatske započelo je nakon 1878. godine i Austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, a masovniji dolazak Bošnjaka u Hrvatsku dešava se nakon Drugog svjetskog rata.

U sklopu manifestacije "Dani mevluda i zikra" u Mostaru je upriličen znanstveni skup "Bošnjaci u Hercegovini kroz historiju" u organizaciji Muftijstva mostarskog Islamske zajednice u BiH i Bošnjačke zajednice kulture "Preporod".

"Granice identiteta" naziv je serijala koji će tokom ramazana obogatiti televizijske kuće u BiH. Riječ o serijalu od pet epizoda koji će tretirati život Bošnjaka u zemljama bivše Jugoslavije: Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Srbiji i Sloveniji.

Koordinacija kantonalnih vijeća, Vijeća Grada Zagreba i predstavnika za kantone bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj su na sjednici održanoj 21. listopada 2017. donijeli Odluku o grbu i zastavi bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

Vijeća naroda RS-a nije danas postiglo saglasnost u vezi s vetom Kluba Bošnjaka na Zakon o Pravobranilaštvu RS-a.

Politička kriza koja potresa Makedoniju zadnje tri godine odrazila se negativno i na Bošnjake koji žive u ovoj zemlji. Bošnjaci su u Republici Makedoniji ustavno priznati kao nacionalna manjina. Prema popisu iz 2002. godine u Republici Makedoniji živi 17.018 Bošnjaka, ili 0,84%. Jedan dio Bošnjaka se na popisu izjasnio kao Bošnjaci, neki kao Goranci ili Torbeši, neki kao Sandžaklije, a neki kao Makedonci islamske vjere. Zbog toga, broj Bošnjaka varira od 30.000 pa do 50.000, zavisno od izvora. Stanje Bošnjaka najviše određuje i nejedinstvo njihovih političkih predstavnika koji djeluju kroz četiri različite stranke. Zbog toga, od svih nacionalnih manjina, Bošnjaci u Makedoniji su u najslabijem položaju kada je zastupljenost u institucijama i javnosti.

Razgovarali smo sa Erkanom Babačićem, suvlasnikom Televizije "Edo", smještene u skopskom naselju Ljubin, jedine televizije na bosanskom jeziku u Makedoniji koji je za naš portal govorio o položaju Bošnjaka u toj zemlji.

Erkan Babačić rođen je 1974. godine u Skoplju. Njegovo porijeklo je iz Travnika. Sa dolaskom austrougarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu, počela su maosvna iseljavanja Bošnjaka i mnogobrojne porodice iz Bosne i Hercegovine su krenule na neizvjesno putovanje u Tursku. Iako Turska tada nije bila privredno razvijena, bila je poznata kao muslimanska zemlja i da bi spasili djecu, Bošnjaci su išli ka Turskoj, bez iluzija da će živjeti bolje. Tako je u neizvjesnu budućnost krenula i familija našeg sagovornika. Nastavljajući put za Tursku, zadržali su se u Skoplju, i tu ostali, gdje danas žive potomci ove familije.

Erkan Babačić je sa svojim bratom 1995. godine osnovao privatnu televiziju na bosanskom jeziku u Republici Makedoniji u želji da sačuvaju bošnjački identitet, kulturu, tradiciju i jezik. Danas je TV "Edo" jedina televizija koja emituje svoj program na bosanskom jeziku u toj zemlji. Za naš portal, Erkan Babačić govori o trenutnom stanju u Makedoniji i o položaju Bošnjaka u makedonskom društvu.

Razgovarao: Mirsad Ovčina

Kakav je položaj Bošnjaka u Makedoniji i na koji način ostvarujete vaša prava?

Položaj Bošnjaka u Makedoniji je jako težak. Po našoj procjeni, u Republici Makedoniji živi oko 35 hiljada Bošnjaka, ili procentualno 2,5%. Mi smo razasuti širom Makedonije. Bošnjaci u Makedoniji su porijeklom iz Trebinja, Bileće, nešto manje iz srednje Bosne, Gacka, Sandžaka i drugih mjesta. Ima nas u Skoplju, Prilepu, Velesu i drugim mjestima. Prva naseljavanja Bošnjaka su počela poslije austrougarske aneksije kada je i moja familija došla kao muhadžiri. Opet, poslije balkanskih ratova veliki dio muhadžira se iselio u Tursku.

Mi smo tek 2001. godine uspjeli u Ustav Republike Makedonije ubaciti preambulu u kojoj smo tražili da postojimo kao narod Bošnjaci, jer sve do tada, mi kao etnička skupina nismo postojali. Najveću zahvalnost zbog toga dugujemo rahmetli Aliji Šahiću, poslaniku u Skupštini Republike Makedonije (Sobranje) koji je tokom svog političkog života uradio izuzetno mnogo za Bošnjake u Makedoniji. On je bio prvi poslanik Bošnjak u Sobranju izabran 1998. godine. Međutim, naš položaj u Republici Makedoniji je i dalje jako težak. Trenutno imamo samo 2 poslanika koji nemaju značajan uticaj u Sobranju. U javnim preduzećima na rukovodećim pozicijama Bošnjaka skoro nikako nema. Naše zaposlenje u javnim institucijama je u zanemarljivom procentu i uglavnom su to minorne pozicije i radna mjesta. Kao Bošnjaci, nemamo nikakva prava na zapošljavanje. Tu činjenicu koriste najviše političari koji sa nama manipulišu pred izbore koji nam obećavaju zapošljavanje i bolje životne uslove. Ali, poslije izbora, niko nas više ne vidi.

Na koji način su Bošnjaci organizovani u Makedoniji?

U želji da sačuvamo naš nacionalni identitet, formirali smo udruženje Bošnjačka zajednica kulture. Svake godine 28. septembra, obilježavamo Međunarodni dan Bošnjaka koji se vezuje sa zasjedanje Svebošnjačkog sabora od 28.09.1993. godine u Sarajevu, na kojem je donesena odluka o vraćanju historijskog imena Bošnjak. Nastojimo u svakodnevnom životu sačuvati našu kulturu, tradiciju i običaje. U Makedoniji djeluju 4 bošnjačke političke stranke i trenutno imamo 2 poslanika u Sobranju.

Kakva je budućnost mladih Bošnjaka kada je u pitanju zaposlenje i kako oni vide svoju budućnost?

Naša omladina koja završi fakultete nema nikakva prava na zapošljavanje. Primjerice, moj bratić je završio Medicinski fakultet sa najvišim prosjekom, deset, i zbog nemogućnosti da se zaposli u Makedoniji, morao je napustiti državu i otići u Njemačku. Bošnjaci u Makedoniji imaju mnogo školovanih i obrazovanih ljudi, ali njima se ne daje nikakva mogućnost da rade u Makedoniji. Ali, kada odu u zapadne zemlje, tamo budu stručnjaci u svojim oblastima. Naša omladina je pametna, stručna, sposobna i kvalificirana. Najčešće, naša omladina ide u zemlje Evropske unije. Neki od njih ostaju duže, neki kraće, neki se vraćaju nakon tri mjeseca sa sredstvima koja tamo zarade. Imamo mnogo obrazovanog kadra, ali oni koji sa fakultetskom diplomom se i zaposle, dolaze na mjesto koje se plaća kao srednja stručna sprema, tako da diploma ne važi. Ali, ne iseljava se samo omladina, nego i ljudi zrelih godina, sa svojim porodicama.

U posljednje tri godine Makedoniju trese politička kriza. Kako se ona odražava konkretno na vaš rad i na vašu televiziju?

Zbog političke krize, mi imamo problema i na našoj televiziji. Prije smo imali određenu vrstu pomoći od Republike Makedonije. Država nas je pomagala, ali je to stalo. Značajnu pomoć u opremi smo imali od Turske agencije za obnovu i razvoj (TIKA). Međutim, u posljednje tri godine, naša finansijska situacija je jako loša. Posljednje tri godine iz vlasti nam saopštavaju kako ne mogu ništa uraditi. Posljednje tri godine kao da je sve stalo. Bili smo primorani otpustiti više od polovine naših radnika. Tražili smo pomoć i od Ambasade Bosne i Hercegovine u Republici Makedoniji, ali bilo je uzaludno i bez rezultata. Posljednji ambasador Bošnjak bio je davne 1996. godine. Poslije toga, nikada više nismo imali nikakve pomoći od ambasade Bosne i Hercegovine. Mi pokušavamo uspostaviti saradnju sa ljudima i udruženjima iz Bosne i Hercegovine kako bi nam pomogli da uspijemo sačuvati naš bosanski jezik, našu kulturu i tradiciju. Što se tiče konkretno televizijskog programa, mnogo nam je potreban obrazovni program, program posvećen izučavanju bosanskog jezika, kulturni, vjerski i svaki drugi vid programa, pa bih stoga apelovao na sve ljude dobre volje, na naše Bošnjake da se uključe i da nam pomognu kako bismo se oduprijeli asimilaciji i kako bi sačuvali naš bošnjački identitet.

Koliko su Bošnjaci integrisani u Islamsku vjersku zajednicu Makedonije?

U Islamskoj zajednici skoro da nemamo Bošnjaka. Islamska zajednica ne bi trebala biti samo zajednica Albanaca, jer muslimani su i Bošnjaci i Turci i Albanci. Tek odnedavno Bošnjaci samo u jednoj džamiji u Skoplju mogu čuti hutbu na bosanskom jeziku.

Kakav je položaj bosanskog jezika u Makedoniji, koliko se on izučava i na koji način?

Mi smo 2011. godine uspjeli dobiti rješenje ministarstva u kojem imamo pravo izučavati bosanski jezik. Međutim, to rješenje podrazumijeva da možemo izučavati eksperimentalni bosanski jezik, a nikako maternji bosanski jezik. To za nas ne znači ništa, to je korak unazad i zbog toga mi punih 6 godina vodimo borbu za naše pravo da uvedemo u upotrebu naš maternji bosanski jezik, a nikakav eksperimentalni. Mi nikako ne želimo da se bosanski jezik u školama izučava kao izborni predmet, nego kao redovni predmet naše djece. Država nam govori da ako hoćemo da izučavamo maternji bosanski jezik, da moramo imati kvalificirani kadar. Mi imamo kvalificirani kadar, ali se opet vraćamo na istu priču gdje se našem kadru ne daje mogućnost zapošljavanja u državne institucije. Međutim, politička kriza u Makedoniji utiče i na to da je naše pitanje upotrebe maternjeg bosanskog jezika gurnuto u stranu.

Kako vidite budućnost Bošnjaka u Makedoniji?

Posljednje tri godine, kao što vam je poznato, vlada kriza u Republici Makedoniji. Situacija je jako napeta. Kao što znate, osporavanje imena države od Grčke, blokira naš put u evropske i evroatlantske integracije, Evropsku uniju i NATO savez. Zbog toga, ne može postojati ni stabilna vlada. Sve to dodatno pogoršava situaciju za Bošnjake. Ali, mi se nadamo da će doći bolje vrijeme i da će sa nekom novom vladom doći bolja vremena i za Bošnjake u Makedoniji.

Stranica 1 od 2

RTV IZ-e "BIR" je institucija koja se bavi proizvodnjom radijskog i televizijskog programa.

Žiro račun:

RTV IZ BIR d.o.o.

141 001 000 529 1515

BBI d.d. Sarajevo