Čiji vakuf je stariji, ili, otkud Ćurčića vakuf na Gazi Husrev-begovom vakufu? Istaknuto

28 Apr 2016

Nedavno je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, u okviru manifestacije Dani vakufa 2016. godine, organizirana izložba "u povodu 280 godina Čurčića vakufa, na kojoj je predstavljena vakufnama Čurčića vakufa kao i izložba o evladijet vakufima". Na ovoj manifestaciji govorili su dr. Aladin Husić, sa Orijentalnog instituta u Sarajevu, mr. Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, kao i Faruk Čurčić, direktni potomak Čurčića mutevelija vakufa od 1998. godine.

Na izložbi su predstavljeni vakufnama, historijski podaci o vakufu te podaci o radu vakufa kao i o imovini Čurčića vakufa, odnosno o onome što je uvakufljeno. Ima, međutim, podataka koji nisu predstavljeni. Prije svega, otkud Čurčića vakuf na Gazi Husrev-begovom vakufu?

U katalogu kojeg su posjetioci dobili na izložbi, a i prema riječima gosp. Čurčića, naglašeno je da je dio zemljišta na kojem se nalazi Gazi Husrev-begova biblioteka, i sala u kojoj se izložba predstavljala, zapravo dio Čurčića vakufa. U ponuđenom katalogu stoji samo da je Čurčića vakuf osnovao hadži Salih-aga Čurčić kao evladijet, (porodični) vakuf, 28. novembra 1736. godine (1149. po Hidžri.) i u vakufnami (dokument o osnivanju vakufa) za prvog muteveliju odredio starijeg sina Jašera Sadika, a poslije njega "tu dužnost obavljaće njegova djeca i unučad, dok ne izumru“.

Kad su u pitanju drugi vakufi, i laiku je jasno, postoje podaci i dokumenti o ranijim vlasnicima, pa čak i o vakufima velikog Isa-bega Ishakovića. Od koga je, pak, zemljište kupio Salih-aga Čurčić?

U katalogu tih informacija nema, nema ni u knjizi autora Bakira Tanovića "Čurčića vakuf", ali ima u Glasniku Rijaseta Islamske zajednice u BiH, novembar-decembar 2013., u tekstu „Nekoliko novih podataka o hadži Salih-agi Čurčiću, osnivaču Čurčića vakufa u Sarajevu“. U tekstu se eksplicitno navodi da Salih-aga Čurčić zemljište nije kupio, nego zakupio, u dva navrata: 1709 i 1726. godine. On je od Gazi Husrev-begovog vakufa uzeo pod dvostruki zakup četiri parcele vakufskog zemljišta na kojima je kasnije sagradio han i prateće objekte. Upravo to je lokacija na kojoj je izgrađen i dio nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke.

Uopće se dakle, izvorno, ne radi o Čurčića vakufu, nego o Gazi Husrev-begovom vakufu!

U prijepisu sudske isprave od 24. džumade-l-uhra 1121./31. augusta 1709. godine navodi se da su u velikom požaru na toj lokaciji stradali objekti, da ih vakuf (Gazi Husrev-begov!) iz svojih sredstava nije mogao obnoviti i vratiti u prvobitno stanje, te da se lokacije izdaju pod zakup. Lokacije su izdate Salih-agi, za 70 groša odmah, i uz godišnju kiriju od 360 akči.

Ne ulazeći u rasprave o tome kako je Salih-aga Čurčić, ili neko drugi poslije njega, došao do vlasništva nad vakufom Gazi Husrev-bega, nije ispravno, imajući u vidu činjenice i dokumente, Gazi Husrev-begov vakuf proglašavati vakufom nekoga drugoga. U ovom slučaju zakupca, Salih-age Čurčića.

A pogotovo imajući u vidu dio vakufname velikog Gazi Husrev-bega, koji glasi:

„..njegova temeljna substancija ne može ni na kakav način preći u privatno vlasništvo pa stoga nije dopušteno nikomu, ko vjeruje u Boga, njegove anđele, njegove ćitabe, njegove poslanike i u sudnji dan – bio on halifa, bio sultan, vezir, vladar, emir, kadija, valija, muftija, muderiz, mutevelija, muhtesib, ili ma tko drugi – da ikada preinači ovaj vakuf ili da ga zamijeni, smanji ili obustavi ili mu odredbe preinači, jer inače bi počinio nedopušteno djelo a sebi bi prouzrokovao grijeh..“

Nedim Hrbat

Ocijeni
(10 glasova)

RTV IZ-e "BIR" je institucija koja se bavi proizvodnjom radijskog i televizijskog programa.

Žiro račun:

RTV IZ BIR d.o.o.

141 001 000 529 1515

BBI d.d. Sarajevo