Žrtve i svjedoci genocida: Sumnja, strah i nezadovoljstvo radom pravosudnih institucija
, Published in BiH Featured- font size decrease font size increase font size
- Print Email
Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa"
Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Udruženje “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa” u zajedničkom saopštenju za javnost navode da su kraj 2015. godine obilježila masovnija hapšenja osumnjičenih za počinjen ratni zločin pokrenuta od Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
- Masovnija hapšenja su pokrenuta u situaciji kada se o propasti Državne strategije za progon ratnih zločinaca govori kao o notornoj činjenici, te se navedena hapšenja čine kao posljednji pokušaji da se opravdaju međunarodna sredstva, resursi, odnosno ogromna međunarodna politička podrška koju su Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine imali od svog osnivanja. Masovnija hapšenja dolaze i u vrijeme političkih previranja kada srpska politika referendumima pokušava srušiti državne institucije, odnosno referendumom protiv Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine pokušava se narušiti stabilnost države Bosne i Hercegovine - navode iz tih udruženja.
Masovnija hapšenja, kako dodaju, pokrenuta su neposredno pred izvještaj glavnog tužioca MKSJ koji već godinama izvještava Vijeće sigurnosti UN-a o problemima u progonu ratnih zločinaca, posebno apostrofirajući slab rad Tužilaštva Bosne i Hercegovine i kada međunarodni predstavnici u Bosni i Hercegovini javno govore da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, ali i pravosudni sistem Bosne i Hercegovine, pod političkim uticajima.
- Takođe, masovnija hapšenja dolaze od Tužilaštva Bosne i Hercegovine u vrijeme kada su žrtve pokrenule inicijativu da se zbog kolapsa državne strategije za progon zločinaca dio resursa MKSJ prebaci u Bosnu i Hercegovinu i tako osigura koliko-toliko krivični progon onih koji su počinili genocid u Bosni i Hercegovini.
Postavlja se pitanje da li će dio uhapšenih osumnjičenih ratnih zločinca, koji posjeduju državljanstva Srbije ili Hrvatske, nakon puštanja iz pritvora pobjeći u Srbiju ili Hrvatsku i tako izbjeći zasluženu kaznu.
Navedenih primjera ima bezbroj, počevši od Novaka Đukića do Dominika Ilijaševića „Come“ i za nas žrtve je veoma važno kako će se Sud i Tužilaštvo odrediti u pogledu pritvora novouhapšenih osumnjičenika - ističu iz ovih udruženja.
U saopštenju dodaju da dosadašnja praksa u radu pravosudnih institucija kod njih izaziva sumnju, strah i nezadovoljstvo, te da odgovornost za bježanja iz Bosne i Hercegovine osumnjičenika ili presuđenih ratnih zločinaca podjednako snose sve strane u postupku, a odluka je uvijek „u rukama“ Suda.
- Tražimo od Suda da dužnom pažnjom pristupi posebnim pritvorskim razlozima-opasnosti od bjekstva, jer Zakon o krivičnom postupku predviđa posebne odnose sa inozemstvom, državljanstvo kao pritvorski razlog, a Sud je već donosio odluke u kojima se koristio državljanstvo osumnjičenika kao razlogom za pritvor.
Tražimo od Tužilaštva Bosne i Hercegovine da, kao svojevrsnog zastupnika žrtava, da pravno i argumentirano obrazlože svoje zahtjeve u pogledu pritvora osumnjičenika koji imaju dvojna državljanstva i primijene druga pravna sredstava kojima bi se osiguralo prisustvo osumnjičenika u Bosni i Hercegovini, odnosno onemogućio bijeg osumnjičenika u Srbiju ili Hrvatsku, jer ih štite dvojna državljanstva. Kontinuirana i posljednja bjekstva osumnjičenika/presuđenika u Srbiju i Hrvatsku su po nama najbolji argumenti da se osiguraju pravna sredstava da ratni zločinci ne napuste Bosnu i Hercegovinu i tako izbjegnu zaslužene kazne - stoji u saopštenju.
Iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Udruženja “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa” navode da u svim nabrojanim okolnostima koje karakteriziraju krivični progon ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini formalno i faktički proizilazi da pravosuđe u Bosni i Hercegovini sudi isključivo Bošnjacima koji nemaju „rezervnu domovinu“.
Ovdje se ne radi samo o zakonskoj odgovornosti onih koji trebaju osigurati prisustvo osumnjičenika/presuđenika, nego i o moralnoj i ljudskoj odgovornosti pred očima javnosti i nama žrtvama, dodaje se u saopštenju.
- Pozivamo predsjednicu Suda Bosne i Hercegovine, glavnog tužioca Tužilaštava Bosne i Hercegovine da zajedno sa svojim kolegama posjete novootvortenu masovnu grobnicu u Kozluku kod Zvornika i da se i na taj način uvjere u činjenice monstruoznih zločina počinjenih nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini. Podsjećamo ih da je predsjednik MKSJ Theodor Meron posjetio masovnu grobnicu Tomašica i sam se uvjerio u razmjere zločina u Bosni i Hercegovini - navode iz ovih udruženja.