Glas sa Bune je glas cijele Bosne i Hercegovine (FOTO)

Okupljanje derivša, šejhova, imama, uleme i vjernika u Blagaju je najznačajniji događaj muslimana u Hercegovini, utemeljen na višestoljetnoj tradiciji kojoj organizacioni odbor duži niz godina pridružuje i važne naučne, vjerske, kulturne i tradicijske programe. Programi manifestacije imaju za cilj da afirmiraju sve one vrijednosti s kojima su živjeli naši preci i od kojih će, nadati se je, ako Bog da, okoristiti i buduće generacije bosanskohercegovačkih muslimana.

Okupljanje vjernika, mada se to u pojavnom i manifestacionim obliku manje primjećuje, je i svojevrsna razmjena duhovnih iskustva, zašto ne reći i duhovnih oduševljenja, vjernika koji netremice teže i nastoje pridružiti se jedinstvu ideja, jedinstvu misli i jedinstvenoj društvenoj odgovornošću utemeljenih na principima Božije upute, Božije riječi i u refleksijama ljubavi prema Muhamedu a.s.  

Stoga je to prilika da čuju sve važne poruke od svoje uleme, svojih duhovnih vođa, u kakvom se halu nalazi vjernici, da čuju upute za zajedničko i kolektivno djelovanje u vremenu koje im je od Boga dragog dodijeljeno.

Vrelo Bune i Blagajska tekija mjesto duhovne okrijepe

U ime organizacionog odbora manifestacije prigodne izraze dobrodošlice izrazio je mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović podsjetivši da je vrelo Bune i Blagajska tekija oaza duhovnosti, mjesto spoznaje, mjesto mira, bereketa, sigurnosti, mjesto koje ljude ispunjava zadovoljstvom i srećom, mjesto gdje tražimo duhovno nadahnuće i snagu za sve ovozemaljske kušnje i izazove s kojima se susrećemo tokom života.

„Danas činimo jednu veliku vjerničku zajednicu kojom sebe potvrđujemo kao muslimani kao jedinstvena zajednička velika porodica koja zna šta su još pravci, šta su joj vrijednosti“, rekao je muftija.

Podsjetio je na programe ovogodišnje manifestacije Dani mevludi i zikra koja je obilovala važnim događajima u sferi nauke, kulture, jezika i u sferi naše duhovnosti.

„Kroz to smo željeli kazati da ovaj prostor, Mostara i Hercegovine, prostor  bosanskohercegovačkog juga znači puno ovoj zemlji, Bošnjacima, državi BiH. Da bismo ove velike neprocjenjive vrijednosti koje smo naglašavali kroz naše programe uspjeli afirmisati, očuvati i prenijeti u amanet budućim generacijama važno je da postoji sistemska politička zaštita koja čuva naša jezička, nacionalna, i sveukupna prava na ovom prostoru onoliko koliko nam pripada“, dodao je.

Prenoseći selame reisu-l-uleme mr. Husein ef. Kavazovića, u svojstvu njegovog izaslanika, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH, mr. Nusret ef. Abdibegović akcentirao je tradicijski značaj mevluda u Blagaju ističući kako je duhovni život kretanje čovjeka u vremenu i prostoru, i kako se radi o duhovnosti koju muslimani baštine na ovim prostorima da bi se kroz nju povezivale brojne generacije, ljudi i zavičaje iz cijele Bosne i Hercegovine.

„Bošnjaci Hercegovine i svi Bošnjaci u Bosni i Hercegovini imaju potrebu da iskazuju, potvrđuju i dokazuju duhovne, kulturne i različite vrijednosti koje su produkt ljudske duše i ljudskog promišljanja. Talasi života na bosanskom, posebno na hercegovačkom prostoru, odzvanjaju i odjekuju, i nije slučajno da je muftija poslao glas vapaja potrebe Bošnjaka da budemo s njima, potrebe Bošnjaka da očuvaju Mostar i Hercegovinu. Kako ćemo pokazati naše jedinstvo ako smo podijeljeni, kako ćemo pokazati našu snagu ako svako pojedinačno nastupa, zato nam je važno da džemat kojeg objedinjuje ova tekija, ovaj grad i ovaj prostor bude džemat cijele Bosne. Glas sa Bune je glas cijele Bosne. Vaša ljubav na ovom mjestu potvrđuje da Hercegovina nije daleko, da je Buna u srcu i da je Mostar u srcu ljudi. Ovdje žive Bošnjaci kao i drugi. Ovdje se govori bosanski jezik kao što se govori u Sarajevu, Bihaću, Tuzli i drugim  mjestima. Dolaskom na ovo mjesto u ovaj grad svjedočite da postoji energija i sinergija, da postoji snaga koja hoće kazati Bošnjacima da su naši preci bili ovdje i ostavili tragove i  da nije dobro da mi ne budemo tu. Svi vi ste došli da svjedočite radost Bošnjaka Hercegovine“, rekao je Abdibegović.

Čuvajmo  naše jedinstvo i naše porodice

Abdibegović nije propustio priliku da se osvrne i na potrebu reafirmacije istinskih islamskih vrijednosti koje su u posljednje vrijeme narušene u kulturi življenja Bošnjaka. Prema njegovoj ocjeni jedna od najopasnijih društvenih devijacija koja se upravo dešava je osipanje moralnih vrijednosti unutar naših porodica.  

„Porodica Bošnjaka je u jednoj mjeri ugrožena. Ne poštuju se stariji, a mlađi su izvan kruga našeg doma, odoše i traže komunikaciju sa drugima. Ovo je vrijeme, i ramazanski i predramazanski dani, koje nam je na priliku dato da u porodici otvorimo razgovor i diskusiju. Apelujmo sinovima i kćerima da poštuju svoje majke i očeve, da ih ne napuštaju i da ih ne ostavljaju usamljene. Vjerujem da imamo potrebu da prema našoj djeci moramo pokazati više strpljenja i ljubavi. Teško je podizati generacije, ali je još teže ostaviti ih da ih „voda nosi“ i da ih „izgubimo“. Djeca su emanet i dar Allaha prema ljudima. Prema djeci se treba odnositi kao prema najvećem poklonu kojeg čovjek ima. U taj emanet treba ugraditi ljubav, strpljenje i razboritost. Na taj način ćemo objediniti našu porodicu, da braća međusobno komuniciraju, da se čuvaju, da se komšije poštuju, da se ne ubijaju zbog neke penzije i međa i da se ne napuštaju domovi u kojima su naše majke činile sedždu“, rekao je Abdibegović.

On je ocijenio da čovjek zapravo gubi sebe kad izgubi duhovnost, ljubav vjeru, porodicu.

„I zato nam je važno da dolazimo u Blagaj da slušamo vazove od naše uleme. Drago mi je da ova manifestacija koja je za nas traganje za našom duhovnosti, za kulturnom baštinom, objedinjuje sve te vrijednosti. Inovacijske programe manifestcije Dani mevluda i zikra mi u Rijasetu zdušno podržavamo i apelujemo na one koji imaju određena sredstva  za kulturu, vjeru i tradiciju da pomognu ovaj organizacioni odbor, da oni naredne godine budu snažniji, da idemo i do Trebinja, Čapljine, Ljubuškog, Jablanice, Duvna, Livna, Glamoča, to je ono što mi očekujemo. Inovacije moraju biti u programima a samo je jedan cilj: očuvati Bosnu, očuvati jedinstvo i očuvati vjeru na ovim prostorima. Ko god bude činio hajr da sačuvamo našu kulturu i tradiciju mi ćemo biti s njim. Ko god želi da sačuva Bošnjake dobro došao u Islamsku zajednicu, a oni koji žele da dijele džemate po vjerskoj osnovi poručujemo im: nemojte to činiti, to nije ni Poslanik dozvolio. Poslanik je dao da se sruši mesdžid Dirar, mesdžid koji je sagrađen radi podjele. Bošnjacima je dosta bilo stradanja. Braćo i sestre čuvajte svoje porodice, čuvajte jedinstvo i svoje džemate“, poručio je Abdibegović.   

Pozvao je sve džematske i džamijske odbore u Bosni i Hercegovini da  dobro osmisle ramazanske aktivnosti, da povedu računa o onima koji su potrebni da im se pruži pomoć.

„Džemat Bošnjaka je također pod upitnikom, na neki način ugrožen, i mi treba da kažemo ljudima da samo Islamska zajednica može organizirati ibadetske forme, namaz u džematu, džumu, zekat, takvim, mektepsku pouku, klanjanje bajrama. Sve su to manifestacije koje mogu organizirati samo predstavnici Islamske zajednice, a svi koji misle da nam mogu pomoći dobro su došli.  U tom kontekstu džemat će imati svoj smisao i svoju svrhu. Nije dobro pustiti da rijeka života pojedinačno nosi svakog od nas. Moramo se okupljati oko naših džemata i naših imama“, zaključio je Abdibegović.  

Predsjedavajući Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, Edin Mušić, pod čijim se pokroviteljstvom održava ovogodišnja manifestacija istakao je da ga posebno raduje svaka prilika u kojoj Bošnjaci manifestiraju podizanje svijesti o sebi i svom habitusu te da je Derviški mevlud jedan od najsvjetlijih primjera za to.

„Možemo biti ponosni, i kao ljudi, i kao narod, što smo na ovom izvorištu u mogućnosti da mladima skrenemo pažnju na duhovno nasljeđe naših predaka. Oslanjajući se jedni na druge, možda možemo ponekad biti zabrinuti zbog vremena i okolnosti u kojima živimo, ali u konačnici nemamo razloga za golemu brigu, jer smo čvrsto na zemlji, postojani kao krš hercegovački i svoji na svome, dok god budemo svjesni bogatstva bošnjačkog nasljedstva nemamo razloga da brinemo za našu opstojnost. Uvijek trebamo znati da afirmiramo sebe, iskazujemo otvorenost za druge i spremnost za izgradnju kulturnih i civilizacijskih mostova sa drugim narodima i kulturama bh podneblja, a i od drugih očekujemo isto“, kazao je Mušić.  

Niko nema pravo odlučivati u naše ime

Godišnje okupljanje velikog broja vjernika iz cijele Bosne i Hercegovine, različitih društveno socioloških struktura, obrazovnih profila, životnih usmjerenja bilo je prilika da se kaže nešto više i o poziciji Bošnjaka u Hercegovini, posebno u Mostaru jer su političke silnice posljednjih godina sve više usmjerene na taj dio naše domovine.

Muftija mostarski Salem ef. Dedović podsjetio je okupljene vjernike ali i domaću i međunarodnui javnost, budući da su mevlud pratili i brojni mediji, da su Mostar i Hercegovina snažna vrijednost, kapija ove zemlje, gdje se ulazi u ovu zemlju, sudbinska kapija gdje se potvrđuje i čuva multietnička država BiH.

„Mostar i sudbina Mostara direktno je povezana sa sveukupnom sudbinom Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. S ovog skupa hoćemo da pošaljemo takvu poruku u svijet da su Bošnjaci uložili sve što su mogli uložiti u jedinstveni, zajednički, multietnički Mostar. Bošnjaci su sačuvali multietnički Mostar. Nisu Bošnjaci dijelili Mostar. Ne rade to ni danas. Neće to raditi ni u budućnosti. Drugi su radili o glavi ovome gradu. Drugi su dijelili ovaj grad. Mostarci, Bošnjaci i Hercegovci ovih prostora, dali su sve od sebe i ono što se moglo dati da se sačuva ovaj grad. Stoga se ne može optuživati Bošnjake da dijele ovaj grad. Ali ne može se nečijim rješenjima „jedinstvenog grada“, kako ga ona vide jedinstvenim, provoditi dominacija i nadmoć u ovome gradu. Ne prihvatamo to! Jer takve slike i prizore  i iskustva imamo od Stoca do Livna. Ona su neprihvatljiva za Bošnjake. Bošnjaci ne žele ništa više, ali ni ništa manje od onoga što je utvrđeno kominikeom Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini, a koji kaže da Mostar mora ostati koherentni grad, jedinstvena multietnička sredina u kojoj se uvažavaju prava jedinice lokalne samouprave s određenom razinom lokalnih ovlasti. To je ono što danas želimo ukazati sa ovog našeg velikog skupa i dovišta“, rekao je muftija Dedović.

Pozvao je sve relevantne političke faktore u Bošnjaka  da se oslone jedni na druge i da crpe snagu i inspiraciju jedni od drugih, jer je bošnjačka snaga u njihovom zajedništvu,  solidarnosti, ljubavi u kur'anskoj inspiraciji koja poziva vjernike da budu prijatelji i zaštitnici i čuvari jedni drugih.  

„Bošnjaci gdje god bili oni su upućeni jedni na druge. Sudbina Bošnjaka ove zemlje zavisi i zavisit će od sudbine Bošnjaka na ovom prostoru.  Toga moramo biti do kraja svjesni“, poručio je muftija.

Dijeleći zabrinutost mostarskog muftije pred iskušenjima s kojim su suočeni Bošnjaci Hercegovine mr. Nusret ef. Abdibegović je kazao kako u političkom smislu u Bosni i Hercegovini procesi još nisu završeni.

„Još uvijek se govori o podjelama. Dok se Evropa i svijet ujedinjuju neki umovi žele da određuju kakav je jezik u nas Bošnjaka, jesmo li mi uopće Bošnjaci. Neko želi da nama odredi šta smo mi, i ko smo mi. Mi nećemo drugima određivati šta su oni. Njihovo pravo je da se odrede kako hoće ali poručujemo s Bune da nemaju pravo  određivati ko smo mi i šta smo mi, da nemaju pravo govoriti o našem jeziku, jer mi poštujemo njihov  jezik. Neki misle da je potrebno dijeliti gradove i ulice. Mi mislimo da nije dobro. Mislimo da je dobro da se trebaju integrirati i da funkcionišu kao jedna zajednica. U tom odnosu mi pružamo  ruku suživota za sve ljude. To je dobro svjetlo i dobra nada. Mostar će opstati kao cjelina svih građana a na nama Bošnjacima je da čuvamo ono što je najvažnije. Za nas je vrlo važno da jačamo i naš kulturni identitet. A u Hercegovini za nas je najvažniji možda politički identitet i snaga. dobro će biti ako se bošnjačke snage objedine i da zajedno nastupaju unutar Mostara i Hercegovine“, poručio je Abdibegović.

Hasan Eminović
 
{gallery}buna 2016{/gallery}