Inspiracija bosanske duhovnosti - 828. godišnjica Povelje Kulina bana
, Published in BiH Featured- font size decrease font size increase font size
- Print Email
Povelja Kulina bana ima izuzetnu vrijednost za BiH i sve njene građane, ali i za budućnost generacija koje trebaju da se inspirišu bosanskom duhovnošću, državnim kontinuitetom i baštinom - kazao je danas direktor Udruženja bosansko-turskog prijateljstva "Bosfor" Rizvan Halilović na tribini o temi "828. godišnjica Povelje Kulina bana".
Istakao je da svi oni kojima je BiH jedina domovina i koji časno i čestito obnašaju povjerene funkcije od naroda, čuvaju vrijednost dobrih Bošnjana.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić naglasio je važnost Povelje ističući da bi svi ljudi iz nje mogli crpiti svoj identitet.
Predložio je da 29. august bude obilježen kao dan domovine, koji bi slavili svi ljudi rođeni u BiH bez obzira na etničku, religijsku i političku opredijeljenost.
Akademik Džemail Najetović govorio je o nastajanju Povelje Kulina bana, kao i postojanje srednjovjekovnog parlamenta "Sva Bosna" te slobodi kretanja.
- Pod ljiljanima se jako lijepo živjelo, kao što se sada živi pod skandinavskim krunama - poručio je.
Također je istakao da su u Srednjovjekovnoj Bosni, prema istraživanjima, postojala 22 božanstva i 40 etniciteta, ali da je odnos prema državi bio jedinstven.
Predsjednik Komisije za koordinaciju hrvatskih nevladinih udruženja iz Sarajeva Marijo Pejić ocijenio je žalosnim što djeca u BiH više znaju o Kralju Arturu, nego o Kulinu banu.
- Dok neki danas slave godišnjicu Herceg-Bosne, bolje im je da budu ponosni na Povelju Kulina bana koja je simbol državnosti BiH, a ne simbol razaranja - kazao je.
Poručio im je da pročitaju Povelju, jer iz nje mogu mnogo toga naučiti, umjesto da pale svijeće za razne zločince i paradržave.
Tribini su prisustvovali članovi VKBI-a, te brojni intelektualci.
Povelja Kulina bana napisana je 29. augusta 1189. godine i najstarija je bosanska isprava, pisana bosanskim književnim jezikom, ćiriličnim pismom bosančicom i latiničnim pismom na latinskom jeziku.
To je dvojezični dokument, što znači da je namijenjen i onima koji ne razumiju bosanski jezik. Povelja je ne samo do sada najstariji pronađeni očuvani bosanski državni dokument, već i povelja bosanskoga bana i najstariji državni dokument kod svih južoslavenskih naroda i država.
(FENA)
