Prof. dr. Hilmo Neimarlija: Odgovorno razumijevanje Islama podrazumijeva knjige i podrazumijeva gradove
, Published in BiH Featured- font size decrease font size increase font size
- Print Email
U srijedu 18. oktobra 2017. godine u amfiteatru Memorijalnog centra Kovači u Sarajevu, Vjersko-prosvjetna služba MIZ Sarajevo upriličila je održavanje redovnog seminara za sarajevske imame, čiji je gost bio uvaženi prof. dr. Hilmo Neimarlija.
Na samom početku seminara dobrodošlicu imamima je poželio g. Hamdija Hasanović, uposlenik Fonda memorijala nakon čega se obratio glavni imam dr. Ferid ef. Dautović, koji je iskazao čast i zadovoljstvo zbog prisustva posebnog gosta na ovom seminaru, prof. dr. Hilme Neimarlije, koji je rado prihvatio poziv Vjersko-prosvjetne službe da se obrati sarajevskim imamima.
Dr. Neimarlija je govorio o temi “Grad i knjiga”, odnosno o razlozima visokog poštovanja i doživljaja knjige u životu kao i značaju i ulozi grada u civilizaciji islama.
– Islam je pokret i živi od pokreta. U životu islama, kao pokretu i kao kretanju, dva oblika imaju posebnu značajnost: grad i knjiga. Knjiga je, za razliku od svih drugih sredstava, ili kako kažu oruđa-produžetaka ljudskih organa, produžetak ljudske imaginacije i ljudskog uma, ljudskog mišljenja i istodobno osiguranje čovjekovog trajanja preko granica njegovog individualnog zemaljskog trajanja. U njima je, kako kaže stara riječ, pamćenje čovječanstva, istakao je dr. Neimarlija.
– U gradu i u knjizi imamo i nosioce kretanja, ali i izraze kretanja. Razvitak islamskog kretanja, i napredovanje islamskog načina vjerovanja, mišljenja, življenja, jedenja, pijenja, ponašanja, tijesno je povezan sa razvitkom muslimanskih gradova i sa statusom knjige. Vremena razvijanja i nastajanja gradova i vremena pisanja i širenja knjige su vremena muslimanskog napretka, razvitka muslimanske kulture i muslimanskog doprinosa civilizaciji čovječanstva. Ibn Haldun je to egzaktno pokazao predstavljajući vremena dekadencije i njegovo doba, koje je bilo upravo takvo doba, kao doba u kojem su gradovi rušeni, a knjige nestajale i gubile na značaju. Ibn Haldun je preselio na bolji svijet početkom 15. stoljeća, u kojem je Sarajevo postalo gradom zahvaljujući Gazi Husrev-begu. Jedna od bitnih odrednica postajanja Sarajeva gradom bilo je i utemeljenje GHB medrese i uz nju GHB biblioteke, smatra dr. Neimarlija, objašnjavajući da se u gradu odvijaju važne djelatnosti kojima ljudi stječu svoju višu potvrdu:
– Kada je Gazi Husrev-beg utemeljivao Sarajevo kao grad, osigurao je sve temeljne institucije za to da Sarajevo bude grad u punom smislu te riječi, naglasio je dr. Neimarlija, podsjetivši da je vrijeme kada je Gazi Husrev-beg utemeljivao Sarajevo i postavljao temelj biblioteke, bilo vrijeme u kojem su četiri velike svjetske civilizacije bile sličnog položaja: kineska, indijska, islamska i zapadna.
– U njima su gradovi imali manje-više slične funkcije, vjerskih, administrativnih, trgovinskih, ekonomskih i središta obrazovanja i kultura. Prva funkcija je bila dominantna, jer su gradovi nastajali oko hramova, uz njih. U međuvremenu, tokom posljednja četiri stoljeća, promijenila se hijerarhija vrijednosti u strukturama, u životu gradova u tri civilizacije… A pogotovo su gurnute na margine gradova njegove izvorne, religijske funkcije. Samo se s jednom civilizacijom to nije dogodilo, naravno, nije teško pretpostaviti s kojom. A nije zato što su, i primjer Gazi Husrev-bega to pokazuje, u islamu “grad i knjiga išli zajedno”, i zato što je “ozbiljno, odgovorno, visoko razumijevanje islama podrazumijevalo knjige i podrazumijevalo gradove”. Tu vrijednost i tu važnost i jednog i drugog oblika mi smo na negativan način iskusili u našem vremenu. Naravno, imamo dva bolna i teška iskustva: iskustvo rušenja gradova i paljenja knjiga, koje se pozivalo na narod, znamo koji, i imamo rušenje gradova i paljenje knjiga, koje se pozivalo na religiju, znamo koju, rekao je dr. Neimarlija.
U svojoj zaključnoj riječi dr. Neimarlija se dotakao i godišnjice smrti rahmetli Alije Izetbegovića poručivši kako je rahmetli Alija bio čovjek koji je svojim intelektualnim angažmanom, svojim pisanjem a kasnije i političkim angažmanom osvjedočeno se zalagao za izgradnju pravilnog odnosa prema gradu i knjizi.
– Alija Izetbegović je svojim radom i životom potvrdio taj islamski poziv čovjeku da uči i da gradi na ovom svijetu ne zaboravljajući budući svijet, zaključio je dr. Neimarlija poručivši imamima kako imaju odgovornost da čuvaju vrijednost knjige i grada kao visokih dostignuća islamske, ali i svake druge civilizacije.
Seminar je okončan radnim djelom kojim su rukovodili glavni imam dr. Ferid ef. Dautović, zamjenik glavnog imama Malik ef. Šljivo i pomoćnik glavnog imama Elvedin ef. Klisura.
Edin Spahić