Ramazanski program RTV IZ BIR: "Granice identiteta" - Bošnjaci Balkana

Prema riječima autorice Amele Jordamović cilj je bio pokazati kako žive Bošnjaci u zemljama regije, da li uspijevaju očuvati svoj nacionalni identiet, kako su prihvaćeni i kako se osjećaju u zemljama u kojima žive kao nacionalne manjine, te koliko su vezani za Bosnu i Hercegovinu kao svoju matičnu zemlju.

- Dosada smo obišli 4 zemlje, 15 – tak gradova i razgovarali s više od 60 ljudi. Predstoji nam još posjeta Bošnjacima u Sloveniji. Nastojali smo saznati koliko su uključeni u političko – društvena zbivanja zemalja u kojima žive, koliko su zastupljeni u državnim institucijama, kakva prava ostvaruju kao nacionalna manjina, imaju li mogućnost obrazovanja na bosanskom jeziku, jesu li oni i teme koje ih se tiču zastupljeni u medijima, jer to pokazuje koliko su vidljivi u društvu u kojem žive.

Također, za nacionalni identitet jednog naroda jako važan segment je kultura i očuvanje kulturne baštine, bilo da se radi o književnosti, muzici ili drugim vidovima umjetnosti, stoga su naši sagovornici bili i ljudi poput Ibiša Kujevića koji je 50 godina proveo bilježeći pjesme, igre, običaje Bošnjaka, te uradio posao koji bi bio veliki i za neku instituciju, a ne za jednog čovjeka, te mnogi drugi koji vrijedno rade na očuvanju bošnjačke kulture.

Petnjička džamija u kojoj se nalazi oko 700 ćilima, koji su zaštićeno nacionalno blago Bošnjaka CG (Dino Račić, novinar)

U vrijeme globalizacije kada svijet postaje jedno, a mali narodi gube svoje specifičnosti, pitanje asimilacije je neizbježno.

- Situacija je, naravno, različita, jer se razlikuje i sam historijat Bošnjaka u određenoj zemlji. Tako, npr. imamo Crnu Goru i Srbiju gdje su Bošnjaci uglavnom autohtono stanovništvo koje živi u regiji Sandžaka i tu su većina. U obje zemlje 90 posto ukupnog broja Bošnjaka živi u toj regiji i oni nemaju dilema oko toga šta su i ko su. Situacija je nešto drugačije u glavnim gradovima u Beogradu i Podgorici i primorju Crne Gore gdje se jedan dio Bošnjaka izjašnjava kao Srbi ili Crnogorci islamske vjere ili Muslimani, iako su zapravo rođeni u Sandžaku ili u BiH. Neki od njih kazali su da im je bitan vjerski identitet, a ne nacionalni, pa smo imali odgovore tipa: „Ne osjećam se kao Bošnjak, ni kao Crnogorac, zato se izjašnjavam kao Musliman“.

Zatim, imamo Hrvatsku, gdje su Bošnjaci, kao i u Sloveniju otišli trbuhom za kruhom, uglavnom nakon Drugog svjetskog rata. Tu već živi druga ili treća generacija Bošnjaka, a mala razlika između Hrvata i Bošnjaka po pitanju jezika koji je temelj identiteta, pa i po pitanu mentaliteta, te znatan broj mješovitih brakova, rezultirao je time da se od oko 60 hiljada muslimana, samo 30 hiljada izjasni kao Bošnjaci, iako su to uglavnom ljudi koji svoje korijene vuku iz BiH.

Tu je i Makedonija, gdje su Bošnjaci došli, želeći zapravo odseliti za Tursku, međutim ostali su živjeti tu i po onome što sam ja vidjela, tu se bošnjački identitet odlično očuvao i neosporan je. Nemate nijednog Bošnjaka koji će reći da je Makedonac musliman, iako neki nikada nisu bili u Bosni.

Novinarka RTV IZ BIR Amela Jordamović i kamerman Amir Muminović

Ono što je svima zajedničko jeste ljubav prema Bosni i očekivanje da Bosna okrene svoje lice ka njima, iako su svjesni komplikovane političke situacije u BIH. U svakom slučaju svi oni puno više osjećaju Bosnu i Bošnjake u BiH kao svoje, nego što mi osjećamo njih kao svoje.

Realizaciju serijala „Granice identiteta“ finansirala je Uprava za vjerske poslove Islamske zajednice u BiH.

- Jako smo zahvalni Upravi za vjerske poslove na čijem čelu je gospodin Nusret Abdibegović i direktoru Nedimu Hrbatu, jer su ovu ideju prepoznali kao dobru i podržali njenu realizaciju.

Serijal „ Granice identiteta“ gledaoci u BiH imat će priliku gledat tokom ramazana na bosanskohercegovačkim televizijama.

BIR.ba