Sarajevo 96.5 MHz | Travnik 90.7 MHz | Zenica 87.7 MHz | Tuzla 95.4 MHz | Mostar 100.9 MHz | Bihać 99.1 MHz | Banja Luka 100.4 MHz

Kotor Varoš 91.6 | Fojnica 90.7 | Doboj 90.1 | Bužim 98.1 | Foča 101.7 | Stolac 88.7 | Višegrad, Goražde 95.9

Bugojno 100.1 | Sanski Most 102.2 | Bratunac 99.3 | Konjic 94.2 | Zavidovići 103.8 | Srebrenik 95.4

Slušajte uživo

Šta je islamska umjetnost

, Published in Društvo

Da li islamsku umjetnost određuje vrijeme, prostor, društvo ili osoba umjetnika, konkretno arhitekte?

Da li je umjetničko djelo reprezent islamske umjetnosti činjenicom da ga je kreirao umjetnik koji je musliman ili je to djelo islamsko zato što je nastalo u državi ili društvu koje je dominantno muslimansko ili možda zato što se to umjetničko djelo nalazi u enterijeru islamske svete građevine kao što je džamija? Također se postavlja pitanje da li je određena umjetnina djelo islamske umjetnosti zato što je nastalo u onom vremenu i prostoru u kojem je nastala određena islamska kultura i civilizacija kao što je primjerice osmanska.

Sva ova pitanja napose mogla bi se svesti na jednostavno pitanje: Da li islamsku umjetnost određuje vrijeme, prostor, društvo ili osoba umjetnika, odnosno arhitekte?

Šta određuje umjetničko djelo

Teško da bismo ovim parametrima mogli samjeravati svako arhitektonsko i umjetničko djelo koje je nastalo u petnaestom ili šesnaestom stoljeći u Osmanskom carstvu ili u Egiptu naprimjer, pa čak i pod pretpostavkom da je umjetnik ili arhitekta bio musliman. Zašto?

Jednostavno zato što, primjerice, Stara pravoslavna crkva u Sarajevu iz osmanskog perioda nikako nije djelo islamske umjetnosti i arhitekture činjenicom što je nastala u islamskoj državi kao što zdanje sarajevskog Brusa- bezistana nije djelo kršćanske arhitekture zato što su ga gradili dubrovački klesari koji su bez sumnje bili kršćani.

Da li to onda znači da je umjetničko djelo islamsko ako je nastalo, primjerice u šesnaestom ili sedamnaestom stoljeću u Osmanskom carstvu za koje se pouzdano zna da je autor musliman, naprimjer mimar Sinan ili Hajrudin? Odgovor je naravno potvrdan, ali ovako postavljeno pitanje, ukoliko ga shvatimo doslovno, isključuje mogućnost da je bilo koje arhitektonsko i umjetničko djelo nastalo u nekom drugom vremenu, a na istom prostoru, naprimjer, djelo islamske umjetnosti i arhitekture.

Ako se karakter umjetničkog djela ne može pouzdano odrediti niti po jednom od navedenih parametara ponaosob postavlja se pitanje šta ga onda određuje ili po čemu neko umjetničko ili arhitektonsko djelo spada u islamsku umjetnost i arhitekturu?

U traganju za izričajem

Čini se da je u traganju za odgovorom najbolje posegnuti za konkretnim primjerom pa bismo radije postavili ovako pitanje: Da li, naprimjer, džamija u sarajevskom naselju Ciglane predstavlja djelo islamske arhitekture i po čemu?

Ako polazimo od činjenice da je džamija u suštini mesdžid, odnosno mjesto sedžde odgovor je pozitivan, jer to jeste bez ikakve dvojbe mjesto zajedničkog islamskog obreda, namaza, odnosno sveti prostor per se zato što je posvećen i što se kontinuirano posvećuje sa svakim namazom, odnosno sedždom Gospodaru. Međutim opet nismo odgovorili na pitanje s obzirom da je riječ o obrednom prostoru, a ne o korpusu ove građevine, odnosno o njegovom arhitektonskom izričaju. Naime ako bismo isključili munaru i mihrab ne bi ostalo ništa što podsječa na džamiju, odnosno objekat je u arhitektonskom smislu moderno zdanje kakvih možemo naći bilo gdje u savremenom svijetu. Pravo govoreći i da ih ne isključimo ništa se značajnije ne bi promijenilo u konačnom dojmu, jer nas na džamiju podsjeća još samo ezan koji se čuje sa 'munare'. Ono što je najznakovitije jeste činjenica da ovaj objekat može imati bilo kakvu namjenu. Niko se primjerice ne bi začudio da se tu smjesti granap ili ambulanta ili pak 'silos' kako su Sarajlije već prozvali ovu džamiju.

(Cijeli tekst u Preporodu od 1. oktobra)

Rate this item
(0 votes)