Sarajevo 96.5 MHz | Travnik 90.7 MHz | Zenica 87.7 MHz | Tuzla 95.4 MHz | Mostar 100.9 MHz | Bihać 99.1 MHz | Banja Luka 100.4 MHz

Kotor Varoš 91.6 | Fojnica 90.7 | Doboj 90.1 | Bužim 98.1 | Foča 101.7 | Stolac 88.7 | Višegrad, Goražde 95.9

Bugojno 100.1 | Sanski Most 102.2 | Bratunac 99.3 | Konjic 94.2 | Zavidovići 103.8 | Srebrenik 95.4

Slušajte uživo

Stručnjaci: Islamofobija u zemljama Balkana postoji

, Published in Region
Guner Ismaili Guner Ismaili

Nakon posljednjih napada u Parizu i sve češćih antiislamskih protesta u pojedinim evropskim zemljama te učestalih slučajeva napada na džamije, stručnjaci smatraju da i u zemljama Balkana živi islamofobija. Regija je ipak, i nakon ratnih dešavanja koja su je zadesila, primjer suživota.

Stručnjaci za religijska pitanja smatraju da, kao u većini evropskih zemalja, i u regionu Balkana postoji islamofobija naglašavajući kako se ipak o toj temi vrlo malo govori u javnosti.

Džermana Šeta, stručnjakinja za religiju i predsjednica Komisije za slobodu vjere pri Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, je istakla da u BiH postoje slučajevi islamofobije, odnosno diskriminacije koja se odnosi na pripadnost islamu, iako se o tome u bh. društvu nedovoljno govori i takvi slučajevi iznose u javnost.

"Tokom 2014. godine Komisija za slobodu vjere zaprimila je oko 15 prijava koje se odnose na diskriminaciju po osnovu vjerske pripadnosti islamu na području BiH. To jasno pokazuje da u BiH postoji diskriminacija koja se odnosi na pripadnost islamu, a to spada pod islamofobiju. Ti slučajevi koje smo zaprimili jasno govore da je pojedinim poslodavcima u BiH, naprimjer, smetalo što je određena osoba praktikovala svoju vjeru na radnom mjestu, što je htjela da ode na džumu. Probleme imaju i žene koje nose maramu na radnom mjestu. Mnogi trpe diskriminaciju da ne ugroze svoj radni odnos. Postoji i nespremnost tih s druge strane da učine, kako mi to zovemo, razumnu prilagodbu", istakla je Šeta.

Prema njenom mišljenju u BiH sve se češće pojavljuju ozbiljni verbalni napadi zbog pripadnosti islamskoj vjeri iako, kako kaže, postoji zakonski okvir koji garantira vjerske slobode.

"U BiH postoje zakoni koji omogućavaju da se praktikuju vjerske slobode, kao što je zakon o diskriminaciji. Uprkos tome, u BiH imamo ozbiljne verbalne napade zbog pripadnosti islamskoj vjeri. Pojedini građani se ustručavaju da prijave dsikriminaciju. Štaviše, u BiH se vrlo malo govori o slobodi vjere. Građani moraju govoriti o diskriminaciji po osnovu vjerske pripadnosti islamu. Moraju se, ako je potrebno, legalnim i sudskim putem boriti za svoja prava", kazala je Šeta.

Kada je riječ o drugim zemljama regiona, stručnjaci za vjerska pitanja smatraju da u Makedoniji ne postoji previše izražena islamofobija kao što je to slučaj u nekim evropskim zemljama.

Tako bivši ministar kulture Makedonije i analitičar Guner Ismail ističe da bi u kontekstu Makedonije bilo prikladnije zapitati se da li u zemlji postoji demokratija koja omogućava građanima da uživaju lična prava i slobode.

"Strah od vjera na Balkanu još uvijek je prisutan kao ostavština bivšeg režima. Trenutno, diskriminacija na etničkoj osnosi izaziva i diskriminaciju po osnovu vjerske pripadnosti", smatra on.

Ramadan Ramadani, vjerski službenik i stručnjak za religiju ipak napominje da u Makedoniji je postoji visok i izražen stepen islamofobije.

"Glavni uzrok sukobima i nesuglasicama u Makedoniji je, generalno, etničke prirode. Ipak, ovi etnički problemi izazivaju vjerske, civilne i kulturološke sukobe", podvukao je Ramadani.

Sociolog Ali Pajaziti je mišljenja da u zemljama regiona postoje tragovi islamofobije koji se osjete i u javnom životu.

"To možemo vidjeti u medijima ali i u akademskim krugovima. O toj temi se objavljuju mnogi tekstovi u novinama i naučnim magazinima. Na Balkanu su tokom prethodnih 20 godina prisutne aktivnosti i procesi koji upućuju na sve veću islamofobiju i antiislamizam", smatra on.

Podsjetio je na ranije slučajeve u toj zemlji, kada su vandali ispisivali križeve na džamije i kada su na određenim skupovima svete islamske vrijednosti bile predmet ismijavanja. U Makedoniji su slučajevi islamofobije bili posebno izraženi 2001. godine, u jeku tenzija i sukoba između Makedonaca i Albanaca u toj zemlji, kada su brojne džamije bile meta napada vandala. Tada je u Prilepu zapaljena džamija iz osmanskog doba.

Ekspert za islamska pitanja i vjerski službenik u Tirani Elvis Naci je kazao da su slučajevi islamofobije i antiislamizma u Evropi izazvali i određenu dozu zabrinutosti među muslimanima Albanije naglasivši kako ipak u Albaniji ne postoji visok stepen islamofobije.

"U Albaniji postoji potrebni ambijent za suživot i smatram da, uprkos slučajevima islamofobije u nekim evropskim zemljama, u Albaniji neće doći do širenja islamofobije, tačnije straha od muslimana", naglasio je Naci dodajući kako je region Balkana prepoznatljiv po svojoj multikulturalnosti i dobrim komšijskim odnosima između pripadnika različitih vjerskih skupina.

Predstavnik Katoličke crkve Albanije George Frendo je izjavio da u Albaniji ne postoji rizik od vjerskog ekstremizma niti od širenja islamofobije. Podvukao je kako muslimani i kršćani u Albaniji čine velike napore na jačanju suživota i dijaloga što, kako kaže, moraju činiti i drugi narodi u regionu kako bi se osigurali mir i sigurno okruženje za sve ljude.

Bogomolje jedna do druge, u svega nekoliko stotina metara kvadratnih u brojnim gradovima regije, posebice u Sarajevu, smatra on, primjer su kako unatoč brojnim preprekama, narodi u ovom regionu uživaju u bogatstvu različitosti. Smatra da su različitosti svakako prednost, nikako mana ili prepreka suživotu.

(AA)

Rate this item
(0 votes)