Radna soba: Mevlana i mir

Činjenica da svijetom vladaju ratovi, a ne mir, uprkos činjenici da čovjek u svojoj nutrini osjeća mnogo intenzivnijom potrebu za mirom nego li za uništavanjem, navodi nas na pomisao da se suština problema dobrano odnosi na nerazumijevanje definicija mira od strane modernog čovjeka ili pak na manjkavost u samim definicijama. Mevlana Dželaludin Rumi, jedan od najvećih pjesnika i mislilaca koje je čovječanstvo bilo u prilici upoznati, u svojim djelima definira mir, dijeli ga na nekoliko vrsta, rasvjetljava međusobni odnos i uzajamnost definiranih vrsta i nivoa mira te nudi rješenje kako uspostaviti trajan, kvalitetan i pravedan mir.

"Mevlana i mir" autora Elvira Musića naziv je knjige koja je promovirana na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. O knjizi su govorili dr. Osman Kozlić, muftija banjalučki, dr. Amira Turbić Hadžagić i dr. Edina Šarić.

- Pojava ove knjige na našem jezičkom području je jedno interesantno štivo kojim se na neki način vraćamo izvorima ili onim pravim autorima kakav je Mevlana Rumi. U ovoj knjizi možemo pročitati novo zaboravljeno viđenje općenito gledajući na religiju, a posebno islama. Meni su jako zanimljivi dijelovi koji govore o zloupotrebama religije koje je Musić dobro opisao komentarišući Rumijeve stihove – kazao je Osman Kozlić, muftija banjalučki, jedan od promotora knjige.

"Na naslovnici ove knjige vidimo da se nalazi Mevlana kojeg simbolizira turbe, mir kojeg simbolizira golub i derviš koji simbolizira mudrost. Oni su zamagljeni u našem vremenu i treba s njih skinuti prašinu nerazumijevanja." - kazao je za Radio BIR autor knjige dr. Elvir Musić.

U stoljeću ratova koje smo ispratili i na pragu milenija koji se ni po čemu ne razlikuje od svoje bliske prošlosti, razmatranje definicije mira u djelima velikog mislioca i gnostika kakav je Dželaludin Muhammed Mevlana, na Okcidentu poznat kao Rumi, doima se uistinu nužnim.

Mevlana u svojim pisanim djelima vrlo temeljito analizira suštinu mira, njegove razne manifestacije, prepreke na putu uspostave trajnog i pravednog mira, ali i metode koje vode ka njegovoj uspostavi. Mir u svojoj suštini nije isključivo stanje bez sukoba i destruktivnih aktivnosti, a niti označava nešto što bi se moglo opisati leksemom pomirbe i pomirbenosti. Prema mišljenju koje Mevlana Dželaludin Rumi iznosi u Mesneviji, pojam mira označava stanje razumijevanja u međuljudskim odnosima, saglasnosti i dogovora među osobama koje potiču iz različitih civilizacijskih, kulturoloških i interesnih sfera te kao takve zastupaju i različite poglede na svijet.
Ponekada ljudi se međusobno sukobljavaju samo zbog činjenice da o istom rješenju govore različitim jezicima. U takvim situacijama, iako ustvari žele isto, zbog činjenice da to isto izražavaju različitim jezicima i na različite načine, suočavaju se s kriznim – suštinski promatrano, ničim izvazvanim – situacijama.

Mevlana ovaj stav vrlo jasno iznosi u priči „Svađa četverice oko grožđa koje je svaki od njih spominjao drugim imenom“:

Četverici neki čovjek jedan dirhem dade,
 Onaj jedan reče za grožđe ću da ga dam,
 Onaj drugi Arap bješe, reče: Ne!
 Ja ‘anab* hoću ne āngūr**, o varalice!
 Onaj treći Turčin bješe i reče: Ovo je moje,
Ja ne želim ‘anab, ja želim uzum***!
 Onaj četvrti Rimljanin reče: Te rasprave
Pustite, estafil**** je ono što za nas je sve!
 U svađi oni se uzratoboriše,
 Jer suštinu riječi oni previdiše.
 Pesnicama se udarahu oni u glupariji,
 Puni bijahu neznanja, a znanja najprazniji.
 Vlasnik tajne, dragi sto jezika znalac,
 Da bijaše ondje, mogao bi mir im dati.
 Pa bi rekao: Ja ću ovim jednim dirhemom,
 Želje svih vas ispuniti, što želite vama dati.

*Na arapskom „grožđe“.
 **Na perzijskom „grožđe“.
 *** Na turskom „grožđe“.
 ****Na rimskom „grožđe“.

Iz citiranih stihova razumijevamo da Mevlana vjeruje kako je mir želja nutrina svih ljudi; ma iz kojih civilizacijskih krugova i s kojih podneblja da poticali, ali da do narušavanja mira i spokoja među ljudima dolazi ponajprije zbog njihovih materijalnih – pretežno malovrijednih – želja i neznanja, nepoznavanja suštine pozitivnosti u međuljudskim odnosima.

Iz navedenog kazivanja, također, možemo razumjeti da je uspostava mira moguća i ostvariva putem obrazovanja i edukacije ljudi kako bi spoznali svoje istinske težnje, stvari nazvali pravim imenom i razumjeli se oko toga da im je svima u interesu da shvate da, ustvari, žele jedno te isto; ono o što će se svi okoristiti a to je mir i užitak u pozitivnim međusobnim odnosima.

Knjigu „Mevlana i mir“ predstavljamo u emisiji Radna soba koju emitujemo 16.12. od 15,30 sati, a uređuje je Amina Đulović.