Zaustavite rat, a ne izbjeglice

Dakako, potezi običnih hrvatskih građana, poput starije gospođe koja, na pitanje šta misli o izbjeglicama, reporterki HRT-a odgovara "da bi im dala pola svoga kruha jer je i to nečije dijete", te novinarki postavlja kontrapitanje: "A kako biste se vi ponijeli da je vaše dijete gladno!?" Doista, prizori takve humanosti izazivaju emocije i duboko poštovanje, kao što uostalom razočarenje izazivaju kalkulantski potezi lidera i političara Evropske Unije, čija je Hrvatska punopravna članica.

Interesantno je kako većina preplašenih i izmučenih izbjeglica govori da idu "prema bogatim zemljama Zapada". Možda još nije kasno Evropi, a posebno njenim političkim liderima da uvide kako se "izbjeglička kriza" koja to, naglašavam, još uvijek nije u pravom svom kapacitetu, mora rješavati u korijenu ili će se Evropa u vlastitom dvorištu suočiti sa ogromnim problemima. Te turbulencije će, po svemu sudeći, sadašnje političke sturkture na slijedećim izborima zamijeniti rigidnim desničarskim partijama, protivnicima imigranata ali ne samo imigranata! Desničarske partije se, napominjem, protive većini vrijednosti na kojima počiva ideja Evropske Unije.

Kolikogod scene sa granica Evropske Unije zabrinjavaju, činjenica govore da se još uvijek radi o relativno malom broju izbjeglica. Ukoliko se problem ne riješi u svome korijenu, dakle, na Bliskom Istoku, brojke od nekih 150 do 200 hiljada izbjeglica će izgledati smiješno u usporedbi s onim što bi se moglo desitii. Dakako jedna od poruka nadolazeće izbjegličke krize, odnosno, izbjegličke krize u formiranju u našem današnjem globaliziranom svijetu glasi: "Ili ćemo svi živjeti u miru ili niko neće živjeti u miru!" Naime, mi se tek sada suočavamo sa stvarnošću krize na Bliskom Istoku o kojoj potpisnik ovih redova, a i neki naši ugledni poznavaoci prilika u tom dijelu svijeta (poput našeg saradnika i kolumniste Muhameda Jusića) upozoravaju već više od četiri godine. Haos i nered tih projektirano vođenih sukoba sada je došao i do naših vrata. Naravno, ne projektiraju se samo sukobi u današnjem svijetu. Sve su izvjesnije naznake da se i "izbjeglička kriza", čije formirajuće obrise tek naziremo, itekako medijski, politički, geostrateški na neki način projektira, podržava, ali i usmjerava iz određenih centara svjetske moći.

Dakako, Bosna i Hercegovina nije ciljna odredišna tačka izbjeglica s Bliskog Istoka. Ipak, vrlo je moguće da naša zemlja postane privremena izbjeglička stanica ukoliko se granice Evropske Unije zatvore. U tom kontekstu obradovan sam potezom premijera Bosne i Hercegovine dr. Denisa Zvizdića koji je na vrijeme mobilizirao timove za pripremu kasarni i drugih javnih objekata koje bi se mogle pravoremeno staviti u funckiju. To je zaista potez za pohvaliti a kako bi se izbjegla eventualna izbjeglička katastrofa. Jer, zima ide, a naša zemlja je u prošlogodišnjim poplavama mogla naučiti velike lekcije kada su u pitanju vanredne situacije. Stoga, kolikogod je bosanski čovjek, s obzirom na nedavnu prošlost senzibiliran na slike patnje običnih ljudi koji danas prolaze na svom putu spasa, toliko je i važno da naši politički lideri pravoremeno i odgovorno razmišljaju o ovim problemima. Na to nas na koncu obavezuje i bosanski duh zbrinjavanja koji je stoljećima u zemlji Bosni pružao utočište i pomoć onima koji su protjerivani iz raznih smjerova svijeta. Bosna je uvijek imala prostor i volju pružiti ruku nevoljniku, naš narod će to zasigurno učiniti i sada. Dakako, i apel reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića ne samo muslimanima u Bosni, već i širom bošnjačke dijaspore doprinos je sveukupnoj akciji da se pomogne i dadne puni doprinos u zbrinjavaju izbjeglica.

A Evropi i Zapadu će parola: "Zaustavite rat, a ne izbjeglice" ipak ostati najbolja smjernica kako se ne bi desio veći haos i kako požar desničarske ksenofobije ne bi zahvatio kompletno tkivo savremene Evrope. U tom slučaju bi, ne daj Bože, mogao izgoriti i posljednji ideal ujedinjene Evrope. A iskustvo Evrope iz 20. stoljeća nam pokazuje da takvi požari stvaraju zlo u njegovom čistom i razornom obliku.

Piše: Mirnes Kovač

(www.preporod.com)