U emisiji Naša južna baština za dan 27.9.2016. god. prenosimo nazjnačajnije izvode sa naučnog skupa posvećenog Mirzi Milivoju Maliću održanog 12. maja ove godine u Mostaru u okviru manifestacije Dani mevluda i zikra.Naučni skup organizirali su Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka i Mostarsko muftijstvo.
Na skupu su govorili Mr. Salem-ef. Dedović, Mostarski muftija Dr. Ismet Bušatlić Zorica Manojlović, viša arhivistica iz Državnog arhiva u Rijeci, Mr. Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, Dr. Namir Karahalilović i Dr. Dževada Šuško.
„Nedopustivo i neshvatljivo dr. Milivoj Mirza Abdurahman Malić bio toliko dugo prešućivan u javnosti, uprkos činjenici da je oskudno i šturo spominjan u radovima orijentalista i domaćoj stručnoj literaturi. Tek sada stekli su se svi uvjeti za objektivnu valorizaciju njegovog djela. Objavljivanjem prijevoda njegove disertacije Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka prekinuo je zavjet šutnje koji se nad Malićevim djelom i ličnošću decenijama pleo“, pored ostalog rečeno je na Naučnom skupu. Budući da je osnovna tendencija emisije Naša južna baština da afirmira upravo ovakve sadržaje, snimak s naučnog skupa sačuvali smo za ovo jesenje vrijeme kad je koncentracija ljudi nešto malo veća i značajnija.
Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Malić orijentalni filolog, prvi hrvatski iranist, poliglot, prevodilac i publicist rođen je u Imotskom, 10.7.1897., umro u Sušaku, 12.10.1935.
U orijentalnoj filologiji i povijesti književnosti balkanskih naroda trajno je zabilježen zbog svoje doktorske dizertacije obranjene na Sorbonni u Parizu 1935. godine, o hercegovačkom pjesniku Šejh Fevziju Mostarcu (Blagajcu) i njegovom djelu Bulbulistan napisanom na perzijskom jeziku u 18. stoljeću. U toj monografskoj studiji koja je iste godine objavljena u Parizu kod izdavača Librairie L. Rodstein, uz uvodnu raspravu Malić je Bulbulistan preveo na francuski jezik.
Njegov rad i znanstveni interes stjecajem okolnosti nije dovoljno valoriziran. O njemu se više zna u drugim sredinama nego u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovi. Nažalost, kroz vrijeme su se do danas nekritički prenosili i pojedini, nakon njegove smrti zabilježeni, netočni ili iskrivljeni podaci, površne ocjene, pretjerivanja.
Na naučnom skupu u kratkim crticama pored ostalog ukazano je i na važnost i značaj Bulbulistana Fevzija Mostarca u cjelokupnim književnim tokovima u okviru osmanskog carstva.
Fevzi Mostarac je ravnopravno učestvovao u njima iako iz pozicije Bosne i Hercegovine. Pisao je i pjevao na perzijskom jeziku, iako ne postoje pouzdani podaci da se obrazovao u prijestolnici drevnog pjesništva. Jednako tome značajan je i doprinos Mirze Malića koji je zapadne kulturne krugove svojom doktorskom disertacijom odbranjenom na Sorboni u Parizu 1935.god. upoznao sa jednim od rijetkih pisaca koji su pisali prozu na orijentalnim jezicima. Time je, kako je zaključila direktorica Instituta dr. Dževada Šuško zapadna javnost stekla jasniji uvid o kulturnom stvaralaštvu muslimanskih naroda u Evropi.
Emisija je u programu u utorak 27.9.2016. u 15:30 minuta