Svijet mora podržati plan Turske za sjeveroistočnu Siriju

Svijet mora podržati plan Turske za sjeveroistočnu Siriju

Tokom telefonskog razgovora s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u nedjelju, predsjednik Trump pristao je predati vođstvo operacije protiv Islamske države Turskoj. Turska vojska će zajedno sa Slobodnom sirijskom vojskom uskoro preći tursko-sirijsku granicu.
George Washington je rekao da se Amerika mora "držati dalje od trajnih saveza". Američki dužnosnici godinama govore da je njihovo partnerstvo sa YPG -om, produženom rukom Kurdistanske radničke partije (PKK) u Siriji, u borbi protiv Islamske države bilo "taktičko". Trumpova posljednja odluka odražava to stajalište.

Turska, kao ni SAD, ne izlazi van svojih granica u potrazi za čudovištima koji se trebaju uništiti. Ali kada čudovišta pokušaju srušiti naša vrata i naštetiti našim građanima, tada moramo reagirati. Slanje mladih muškaraca i žena u boj nikada nije laka odluka. Osnivač Republike Turske Mustafa Kemal Ataturk, jednom je rekao: "Rat je ubistvo osim kada je život nacije u opasnosti." Nažalost, danas se nalazimo upravo u toj situaciji.

Turska nema ambicija na sjeveroistoku Sirije, osim da neutralizira dugogodišnju prijetnju koja je usmjerena protiv turskih građana i oslobodi lokalno stanovništvo od jarma naoružanih razbojnika.

Nakon što je pretrpjela gubitak desetina svojih građana u napadima Islamske države, Turska je bila prva zemlja koja je rasporedila snage za borbu protiv terorista u Siriji. Također, naša zemlja je godinama podržavala Slobodnu sirijsku vojsku da zadrži hiljade militanata Islamske države iza rešetaka.

U našem je interesu sačuvati ono što su SAD postigle i osigurati da se historija ne ponovi. Ostaje da se vidi kako će militanti YPG-a odgovoriti na ovu promjenu vođstva. Naravno, imaju dvije opcije. Ako se stvarno žele boriti protiv Islamske države, predat će se bez odlaganja. Ili mogu slušati takozvane zapovjednike koji kažu da će se boriti protiv turskih snaga - u tom slučaju nećemo imati drugog izbora osim da ih zaustavimo da ne bi ometali naše napore protiv Islamske države.

Uspjeh operacije u borbi protiv Islamske države koju predvodi Turska u interesu je cijelog svijeta. Američki vojni savjetnici, koji su na terenu godinama, zaslužuju da se vrate kući. Mještani koji su prognani kad je YPG preuzela vlast, vratit će se u zemlju svojih predaka. Predložena sigurna zona dobra je za Europu jer će se baviti problemom nasilja i nestabilnosti u Siriji - temeljnim uzrocima ilegalnih migracija i radikalizacije. Na kraju, ovaj plan će omogućiti Turskoj da zaštiti nevine ljude od jedne poznate terorističke organizacije.

Erdogan je otkrio detalje turskog plana o “sigurnoj zoni” na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda prošlog mjeseca. Turska procjenjuje da će do 2 milijuna sirijskih izbjeglica dobrovoljno živjeti u sigurnoj zoni dužine 32 kilometara koja se proteže od rijeke Eufrat do sirijsko-iračke granice. Ako se južna granica sigurne zone povuče na liniju Deir ez Zor-Raqqa, taj bi broj mogao dostići i tri miliona, uključujući izbjeglice koje su trenutno u Evropi.
Iskoristit ćemo naše iskustvo na sjeveru Sirije kako bismo osigurali sigurnost i stabilnost u sigurnoj zoni. Vjerujemo da je najbolje rješenje da sirijski narod sam upravlja putem izabranih lokalnih vijeća.

Ključno je podržati i poticati lokalnu političku zastupljenost kako bi se spriječilo ponovno uspostavljanje Islamske države na sjeveroistoku Sirije. U pretežno kurdskim područjima, kao što je Afrin, Turska je osigurala uspostavu lokalnih uprava sa kurdskom većinom. Isto će važiti i za pretežno kurdske dijelove sjeveroistočne Sirije. Naš je cilj dopuniti te korake međunarodnim ulaganjima u infrastrukturu škola, bolnica i smještaja.

SAD su predugo nosile teret borbe protiv Islamske države na svojim leđima. Turska, čija je vojska druga po veličini u NATO-u, spremna je i sposobna preuzeti vođstvo i završiti proces i vratiti milione izbjeglica u Siriju u tom procesu. U ovom kritičnom trenutku, međunarodna zajednica mora podržati napore koje Turska čini na polju obnove i stabilizacije.

Napisao: Fahrettin Altun, šef Ureda za komunikacije Predsjedništva Republike Turske