Kamen po kamen: Potomci kralja Tvrtka obnavljaju svoju džamiju

Obnovu džamije inicirali su mještani iz ovog i obližnjih sela, jer spašavajući džamiju žele trajno sačuvati i tragove svog postojanja na ovom prostoru.

- Želimo obnoviti taj historijski i vjerski objekat, jer ljudi nađu jedan kamenčić pa ga sačuvaju i dokazuju svoje postojanje. Moramo uspjeti. Kamen po kamen ćemo stavljati, ali ćemo je završiti. Inače, džamija se gradi i po sedam godina, pa valjda ćemo je za sedam godina završiti. Ona će do nove godine biti pokrivena kako bi se spasili zidovi i onaj materijal, a onda ćemo ići na munaru i enterijer, ali najvažnije je da je pokrijemo, pa ako je mi ne uspijemo završiti neko će nastaviti – kaže član Građevinskog odbora, Mehmed Tvrtković.

Historiju svog postanka i izgradnje džamije stanovnici ovog kraja uče iz pisanih dokumenata i narodnih predanja, prema kojima je na lokalitetu Gradine iznad sela nekada živi sinovac bosanskog kralja Tvrtka.

- On je prvi primio islam, pa je dobio berat od sultana da upravlja područjem od Rogatice do Novog Pazara. Taj berat postoji negdje u Novom Pazaru, kod djece od Numan-paše Tvrtkovića, ali mi ne možemo da dođemo do njega. Možda je vraćen i u Istanbul - kaže Mehmed Tvrtković.

Na Gradinama i danas postoje tragovi tamnice, bunara, dok su temelji stare trospratne kule zatrpani 1932. godine, nakon što su mještani da dotrajalu kulu demontiraju i od njenog kamena izgrade veliku džamiju. A u vrijeme kada su satovi bili rijetki sa njenog minareta, osim ezana, oglašavalo se i tačno vrijeme. Džamija i prateći objekti uništavani su u oba rata, a u posljednjem, nakon granatiranja sa Zaglavka i iseljavanja stanovništva, minirana je.

Zbog bogate prošlosti mještani se nadaju da će njihov zavičaj jednog dana privući pažnju arheologa istraživača, te nadležnih za zaštitu kulturno – historijskih spomenika. Prvi korak ka tom cilju napravili su sami.

- Nije narod bogat, teško narod živi, ali svaka banka, svaki dinar koji se dadne na hair dobro je došao. Svi učestvuju koliko mogu, idu gore, interesuju se, rade. Jedan naš čovjek dao je 20.000 maraka, jedna žena je dala 4.000 KM koji se po njenoj želji čuvaju za izgradnju munare, ostali su davali od 100 do 500 maraka, ali niko ne želi da se na taj način promoviše. Napravili smo i put od Bukvice do džamije, jer važno je da ljudi mogu s autom doći gore. Želimo vratiti to selo, jer ono je uvijek bilo bogato voćem, povrćem, šumom – ističe Mehmed Tvrtković, član Građevinskog odbora za izgradnju džamije Orahovci - Tvrtkovići.

(avaz)

{gallery}tvrtkovici{/gallery}