Šta Rijaset IZ traži od VSTV?

Rijaset je na 16. redovnoj sjednici razmatrao ovo pitanje i odlučio da se uputi prigovor VSTV-u te da se izda saopćenje za javnost u vezi s ovim pitanjem.

Rijaset je istakao da podržava sekularni princip odvojenosti vjerskih institucija i države i njenu svjetonazorsku neutralnost, te da je ovdje riječ o individualnom ljudskom pravu koje se zasniva na savjesti svake pojedinke i koje država i njeni organi trebaju poštovati.

Rijaset je osudio svaki oblik diskriminacije i mobinga i ohrabrio žene da traže svoja prava i pozvao ih da koriste sve zakonski raspoložive mehanizme, uključujući i pokretanje tužbe tamo gdje smatraju da im je ovo temeljno pravo uskraćeno.

Karadža: Nakon odgovora VSTV-a na raniji dopis Rijaseta, u novom dopisu Rijaset je sada zatražio od VSTV-a da povuče, odnosno stavi van snage svoj zaključak kako bi se primjena zakona i propisa, na koje se VSTV sada naknadno u svom odgovoru Rijasetu poziva (Zakon o sudovima FBiH, RS i Brčko distrikta, te sudački i tužilački kodeksi),  dakle, kako bi se primjena ovih propisa vršila na način kako su oni primjenjivani do ove odluke. Ova regulativa je na snazi dugo godina te ista do sada nije bila prepreka i nije tumačena na način da sadrži ograničenja kakva je propisao svojim zaključkom VSTV.

Rijaset u svom odgovoru pozdravio je i spremnost VSTV-a da se razgovara o ovoj temi i također izrazio je spremnost da aktivno učestvuje kako bi se iznašlo najbolje rješenje i došlo do saglasnosti u interesu građana i jačanja demokratskih standarda i  ljudskih prava i sloboda.

Ukoliko ne dođe do povlačenja ovoga zaključka VSTV-a potrebno je iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva, uključujući i pokretanje inicijative za autentično tumačenje zakona kao i njihovu izmjenu, te alarmirati relevantna državna i entitetska ministarstva, Instituciju ombudsmena, predstavnike OSCE-a i Vijeća Evrope, ambasade i druge subjekte u našoj zemlji koji pitanje ljudskih prava vide kao jedno od ključnih pitanja stabilnosti i prosperiteta BiH.

Ostajemo odlučni u stavu da se ovakvim aktom krši pravo na slobodu vjere i uvjerenja pojedinca, koje je zagarantirano međunarodnim aktima o ljudskim pravima i domaćim zakonodavstvom te da ovo nesumnjivo predstavlja diskriminaciju muslimanki.  Islamska zajednica je snažno opredijeljena za jačanje neovisnog i profesionalnog pravosuđa koje će biti jedan od temelja očuvanja ljudskih prava i sloboda, ali se beskompromisno protivi da ti temelji počivaju na kršenju elementarnih ljudskih prava.