Hfz. dr. Mevludin Dizdarević o Mustafi Busuladžiću: "Ne možemo opstati bez islama" (AUDIO)
, Published in BiH Featured- font size decrease font size increase font size
- Print Email
hfz. dr. Mevludin Dizdarević: Mustafa Busuladžić je prvi muslimanski teolog koji se školovao na Zapadu, u Italiji. Kao mladić je okupljao hiljade ljudi, a njegov presudan stav je da ne možemo opstati ako ostanemo bez islama! Predvidio je sve što se danas dešava u Bosni i Hercegovini i svijetu.
Jedna grupa lijevo orijentisanih, 'sekularnih vehabija' koji krajnje ideološki i ostrašćeno propituju historiju, prave ideološku matricu da si ili fašista ili antifašista. Oni su kao biva antifašisti, a svi drugi koji nisu s njima su fašisti i kao takvi zaslužuju historijski i svaki drugi prijezir. To je jedna krajnje uprošćena i ideološki koncipirana matrica stvaranja neprijatelja. Kao i svaka ideologija i ova matrica podrazumijeva podijeliti svijet - ko nije sa mnom, on je protiv mene.
Lik i djelo Mustafe Busuladžića iznova su dospjeli u fokus interesovanja ovdašnje javnosti nakon sjednice Skupštine Kantona Sarajevo, na kojoj je opozicija odbila da Osnovna škola ''Dobroševići'' ubuduće nosi naziv po bošnjačkom piscu Mustafi Busuladžiću, dovodeći ga u vezu sa fašističkim režimom u Drugom svjetskom ratu. Jedan od najcjenjenijih zeničkih alima, imam i hatib Ensar džamije hfz. dr. Mevludin Dizdarević, gostujući u ''Podijumu'' osvijetlio je lik i djelo jednog od najznačajnijih bh. erudita.
''Smatrao sam da je izuzetno važno rasvijetliti duhovne i intelektualne prinose nekih naših zanemarenih znanstvenika i istraživača, intelektualnih i duhovnih gorostasa koji su bili zapostavljeni iz najrazličitijih razloga. Kao student susreo sam se s Busuladžićevom knjigom ''Muslimani u Evropi'' i ostao začuđen snagom duha i otvorenošću kojom je Mustafa Busuladžić pristupao svijetu i fenomenu islama i Zapada. Istražujući njegov rad i sudbinu, začudio sam se kako je moguće da tako genijalan um ostane zanemaren. Pedeset godina se o njemu nije zapisalo ni slovo. Tek 1991. godine kada je počela da otopljava komunistička stega, njegov sin Muhamed zapisao je tek nekoliko rečenica o tome da je živio i postojao Mustafa Busuladžić. Smatrao sam svojom zadaćom da istražim i osvijetlim njegovo djelo.''
hfz. dr. Dizdarević pojasnio je suštinu hajke koja se vodi protiv lika i djela Mustafe Busuladžića, ali i još nekolicine znamenitih bošnjačkih i muslimanskih intelektualaca iz tog vremena: ''Jedna grupa lijevo orijentisanih, 'sekularnih vehabija' koji krajnje ideološki i ostrašćeno propituju historiju, prave ideološku matricu da si ili fašista ili antifašista. Oni su kao biva antifašisti, a svi drugi koji nisu s njima su fašisti i kao takvi zaslužuju historijski i svaki drugi prijezir. To je jedna krajnje uprošćena i ideološki koncipirana matrica stvaranja neprijatelja. Kao i svaka ideologija i ova matrica podrazumijeva podijeliti svijet - ko nije sa mnom, on je protiv mene'', - pojasnio je hfz. dr. Dizdarević.
hfz. dr. Mevludin Dizdarević podsjetio je na ciljeve ondašnjeg komunističkog režima da proizvodi neprijatelje, po principu: ili si sa mnom, ili si protiv:
''Mustafa Busuladžić nije bio fašista ni profašistički orijentisan, ali nije bio ni antifašista na način kako su to bili komunisti i partizani, već je bio antifašista na način muslimana, promovišući islamske vrednote. Jedan srpski major pitao ga je: 'jesi li ti pisao u fašističkom ili antifašističkom duhu?'. On je odgovorio: 'Ja sam pisao u duhu islama.' U komunističkoj percepciji vrijedi pravilo: ili si sa mnom, ili protiv mene! Podsjećam vas na upustvo koje su komunisti napisali 1942. godine. Bilo je to jasno upozorenje da koji god imam ne bude promovirao NOB, da će ga komunisti i partizani smatrati neprijateljem. To govori da je cilj bio proizvesti neprijatelje.''
Naš sagovornik pojasnio je i razloge krivice Mustafe Busuladžića, ističući njegov autoritet među narodom, te jačanje kruga okupljenog oko El-Hidaje:
''Kada vidimo argumente na njegovom suđenju, sve je to tričavo. Ubijen je zbog teksta koji većina ljudi nisu pročitali. Nije imao advokata, nikoga i ničega, a nakon dvodnevnog suđenja. Afirmisao je borbu Bošnjaka za opstanak, ali ne uredovima NOB-a. On je u ratu bio u Sarajevu, borio se za vlastiti narod. Bio je uključen u sve najvažnije organizacije. Organizirao je i planirao brigu za muhadžire iz Istočne Bosne. U svojim radovima je žestoko kritikovao sarajevsku čaršiju zbog samoživosti i zbog činjenice da se nedovoljno obaziru na muhadžire. Krug kojem je pripadao Mustafa Busuladžić intenzivno je radio na internacionalizaciji bh. problema. Muslimani su bili u getu, izolirani. Za njihovu patnju se nije znalo. Krug oko Busuladžića i El-Hidaje sakupljao je užasna svjedočanstva o patnjama muslimana. Prevodili su te tekstove i slali ih preko svojih veza zapadnim vladama, da ih upoznaju sa stradanjima koja su muslimani doživljavali ponajviše od Srba. To je njegova krivica. O tome se nije smjelo govoriti.''
Radio BIR