Lejla Čengić: 2016. obilježile dvije masovne grobnice, ekshumirano 114 žrtava

Na temelju DNK analize utvrđen je identitet 14.792 osobe, a na temelju klasične metode odnosno metode prepoznavanja identificirano su 8.192 osobe.

Više od 3.000 ekshumiranih posmrtnih ostataka nije identificirano i nalazi se u 11 centara za obdukciju i identifikaciju u BiH. Iako ovakvi rezultati nisu zabilježeni ni u jednoj zemlji u svijetu nakon oružanog sukoba, jer je pronađeno više od dvije trećine nestalih osoba, ipak ovaj proces nikad neće biti dovoljno brz i uspješan za one porodice koje još uvijek nisu pronašle posmrtne ostatke svojih bližnjih. 

Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić kazala je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) da je proces traženja nestalih osoba trenutno u fazi kada je najteže doći do pouzdanih informacija o potencijalnim lokacijama grobnica. 

Ovaj proces otežava, s jedne strane iscrpljenost raspoloživih informacija i dosta dug protok vremena od masovnih ubijanja, a s druge strane postoji povezanost prisilnih nestanaka sa ratnim zločinima i organizirano izmještanje masovnih grobnica na druge nepoznate i udaljene lokalitete. 

Govoreći o godini koja je na izmaku i radu na terenu Čengić je kazala da je tokom ove godine ekshumirano 114 žrtava. 

"Do ovog trenutka, iako izvještaji još nisu završeni, možemo reći da je ekshumirano 114 žrtava iz proteklog rata i do sada identificirano 280 žrtava koje su ekshumirane uglavnom u ranijim godinama. Ovo su do sada, nažalost, najmanji rezultati. U ranijim godinama su ti rezultati bili dosta veći, međutim, s obzirom da je generalno problem nedostatak tačnih i pouzdanih informacija, mi očekujemo i u narednim periodima da će ti rezultati, nažalost, biti sve manji", istakla je Čengić.

Prema njenim riječima, još uvijek se traga za oko 7.000 nestalih osoba ali je sve manje informacija o potencijalnim pojedinačnim i masovnim grobnicama. 

"Ono što je obilježilo proteklu godinu jesu dvije masovne grobnice, obje primarnog karaktera. Jedna je Hozića kamen na području Bosanskog Novog gdje je pronađeno 11 prijedorskih žrtava ubijenih u junu 1992. i masovna grobnica Kazan bašča gdje je također pronađeno 11 žrtava, a koje su ubijene 1992. na području Zvornika", naglasila je Čengić za AA.

Osim ekshumacija i identifikacija tokom ove godine urađene su i reasocijacije u Potočarima. Pojasnila je da je veliki dio posmrtnih ostataka naknadno pronađen i identificiran i dodan ranije ukopanim nekompletnim skeletnim ostacima žrtava genocida u Srebrenici. 

"Urađene su 252 reekshumacije u Gradskom groblju Visoko. Dakle, riječ je o žrtvama koje su ekshumirane u ranijim godinama i ukopane na sudskoj parceli u Visokom. Ova reekshumacija je zapravo rezultat revizije koja je u toku u Gradskom groblju Visoko. Inače, ove godine rađene su revizije u mrtvačnicama i spomen kosturnicama, a do sada su završene u mrtvačnicama u Mostaru, Nevesinju, Goraždu, komemorativnom centru, u Odžaku. U toku je u Gradskom groblju Visoko, a u narednom periodu radit će se u mrtvačnici u Istočnom Sarajevu, Banjaluci, Centru za obdukciju i identifikaciju Šejkovača i još nekim mrtvačnicama", kazala je Čengić.

 Utvrđeno šest pogrešnih identifikacija iz ranijeg perioda

Govorila je o pogrešnim identifikacijama koje su u ranijim godinama rađene klasičnom metodom, dakle, identifikacija na osnovu ličnih predmeta, odjeće... Klasična metoda se primjenjivala do 2001. godine i na temelju ove metode identificirane su 8.192 nestale osobe. 

"Ove godine utvrđeno je šest pogrešnih identifikacija koje su urađene klasičnom metodom odnosno metodom prepoznavanja koja je daleko nepouzdanija u odnosu na DNK metodu. U Goraždu smo imali jednu takvu identifikaciju gdje je žrtva 1992. godine data u razmjenu, a potom više od 20 godina je ležao u mezaru kao Bekto Gacka, međutim, DNK analizom je kasnije utvrđeno da su njegovi posmrtni ostaci pronađeni 2010. u jezeru Perućac", naglasila je Čengić. Pogrešne identifikacije su se, pored Goražda, desile i u Banjaluci i još nekim gradovima. 

Prema njenim riječima, identifikacije klasičnom metodom izazivaju dvostruki problem. S jedne strane, problem je za porodicu koja je posmrtne ostatke identificirala klasičnom metodom i ukoliko porodica nije dala krv nemoguće je utvrditi takvu grešku. 

"S druge strane je problem i za one koji još uvijek nisu pronašli posmrtne ostatke svojih bližnjih jer leže u nekom mezaru pod drugim identitetom. Kako utvrđujemo ove greške tako i otkrivamo. Međutim, ukoliko porodica nije dala krv ove greške je nemoguće utvrditi", pojasnila je Čengić.

Posmrtni ostaci u Šejkovači leže i 16 godina

U Centru za identifikaciju Šejkovača u Sanskom Mostu trenutno se nalazi 316 posmrtnih ostataka.

"Neki od njih leže i dugi niz godina. Čak imamo i posmrtne ostatke koji leže 16 godina. I to bi možda trebao biti signal da s obzirom da leže toliko godina da je moguće da je u nekim slučajevima riječ o pogrešnim identitetima", ispričala je Čengić za AA.

Klasičnom metodom nisu obuhvaćene žrtve genocida u Srebrenici jer su identifikacije rađene isključivo DNK analizom. 

"Za Srebrenicu je karakteristično da su pronađeni u sekundarnim odnosno izmještenim masovnim grobnicama i da nije bilo DNK analize bilo bi nemoguće identificirati te žrtve", istakla je Čengić.

Manjak informacija o potencijalnim grobnicama

Trenutno nema informacija o potencijalnim pojedinačnim i potencijalnim masovnim grobnicama. 

"Imamo neki zahtjev koji čeka u Mostaru. U narednom periodu bi to trebalo biti urađeno ali generalno problem je nedostatak informacija. Sigurno je da se u našoj zemlji nalazi veliki broj i pojedinačnih i masovnih grobnica ali gdje su skriveni posmrtni ostaci uglavnom znaju oni koji su izvršili zločin", rekla je Čengić.

Govorila je o planovima za narednu godinu kazavši da planiraju provjeriti svaku informaciju koju dobiju te uraditi i verifikaciju u Centralnoj evidenciji nestalih osoba.

"Do sada je verificirano 21.500 osoba, a ukupno raspolažemo sa 34.964 nestale osobe. Nakon završenog procesa verifikacije sigurno će ovaj broj biti nešto manji. Do sada je utvrđeno da je 911 živih u ovoj evidenciji. Dakle, oni će se nalaziti u registru brisanih prijava. Osim ovog registra u Centralnoj evidenciji nestalih postoji registar otvorenih i zatvorenih slučajeva ali i registar spornih slučajeva. Dakle, oko 2.000 osoba treba dodatnu provjeru", kazala je Čengić za AA.

Bosna i Hercegovina će nakon završenog procesa verifikacije imati potpunu i preciznu bazu podataka o svim nestalim osobama u ovoj zemlji.

(AA)