Naša južna baština- Život i djelo hafiza Omera Mušića
, Published in Najave Featured- font size decrease font size increase font size
- Print Email
U emisiji Naša južna baština pokušavamo sačuvati od zaborava sjećanje na hafiza Omera Mušića. Slušaoci radija BIR imaju veliku privilegiju uživati u obraćanjima uglednih profesora sa Fakulteta Islamskih nauka u Sarajevu: emeritusa prof.dr. Omera Nakičevića, akademika prof.dr. Enesa Karića i prof.dr. Džemaludina Latića koji su o Mušiću govorili na promociji knjige „ hafiz Omer Mušić- život i djelo u Mostaru prije pet godina.
Knjiga se sastoji se od brižno sačuvane lične arhive ovog, Bošnjacima nepoznatog alima, i naučnog istraživača predanog do kraja naučnoj medodologiji.
Omer Mušić rođen je 1902.g. Bio je učenik Okružne medrese, pitomac Meketbi-nuvaba (šerijatske sudačke škole) u Sarajevu, hafiz Kur'an-i kerima, vjeroučitelj i profesor arapskog jezika za srednje škole, profesor Druge muške gimnazije u Sarajevu, honorarni nastavnik u Gazi Husrevbegovoj medresi, knjižničar (bibliotkar). Završio je studij na Filozofskom fakultetu na katedri za Orjentalistiku. Bio je redovni član Orijentalnog instituta a radni vijek je okončao u zvanju višeg stručnog saradnika na ovom institutu. Bio je predavač arapskog i perzijskog jezika na Filozofskom fakultetu. Od svojih kolega dobija zvučni nadimak „Ustaz“- dakle profesor.
Našim slušaocima poklanjamo i prijepis jednog od pisama rahmetli Tajiba Okića poslano hafizu Omeru Mušiću datirano 18. avgusta 1970.g.
Dragi Omere
Mnogo ti hvala na tvojim pismima, na koja danas odgovaram. Doduše tvoja i Muhamed ef. pisma više liče na kakav paket nego na obično pismo. Zato si davao svu silu novca za poštanske marke zbog težine pisma. Dugačka hartija iz doba Austrije (nekad su je ovdje zvali eser-i džedid) duge koverte, debljina hartije i pisanje samo s jedne strane lista nužno dovode do ovakvog stanja. Od 12 strana samo je pet njih ispisano krupnim slovima, a da je pisano sitno i to bi spalo na pola. Ostalo sve je fazla. Uz to je upadljiv i samog izgleda, a za to nema potrebe. Ti imaš pravo ako se na mene ljutiš zbog ove primjedbe, ali držim da sam i ja makar donekle u pravu. Nejse.
Vidim da si ti sebi stavio više posla, nego sam ja od tebe tražio. Ja sam te molio da na onoj mojoj listi dodaš oznake sela (s), mahale (m) mekteba (mek) i slično, a ti si sve nanova prepisao i time se, jasno, mnogo zamorio. Previše je bilo i samo poređenje sa imenikom mjesta a ne kamoli i još više. Ja se ovaj put ograničavam samo na tekst raspisa Šerifa Arnautovića, tj. na sam spisak samostalnih vakufa u BiH, ali pošto ovdje ima nejasnih mjesta ( a možda i štamparskih grešaka), bilo je potrebno to sve provjeriti. I sada ima nešto nejasnosti. Na primjer… u Bihaću. Srez: Gata Fatkić. Uz oba ova imena označio si da je to selo. Ne shvatam kako može biti selo u selu. Zatim u mom spisku stoji Ruždić a ti navodiš Ružinić. Onda Založe umjesto Založje. Zaušlje umjesto Zaušje. Za Gafića veliš da ga nema u spisku mjesta. To i nije ime mjesta nego vakufa. Isto tako sultan Ahmed nije selo, ni mahala, nego džamija, jedna u Bugojnu, a druga ne zna se gdje. Ima slučajeva da se i u selu pominje sultanska džamija, što malo čudno zvuči …
Emisija je u programu radija BIR u utorak 14.03.2017.god. u 15:30.
Radio BIR
