U Planoj kod Bileće obilježena 400-ta godišnjica izgradnje džamije

Svečanosti su pored brojnih raseljenih Bilećana u posljednjem ratu prisustvovali jednako tako i potomci onih koji su rodni zavičaj napuštali poslije Prvog ili Drugog svjetskog rata. Među zvaničnicima u Planoj bili su i načelnik općine Kalesija Sead Džafić, predsjednik Medžlisa IZ-e Tuzla Hasan ef. Spahić, predsjednik Medžlisa IZ-e Drubrovnik Fehim Vukotić te imami iz Stoca i s područja istočne Hercegovine.

Prigodnim govorima na svečanosti su se obratili mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović i goraždanski muftija Remzija ef. Pitić. Džamija u Planoj je prepoznatljiv simbol historijskog kontinuiteta Bošnjaka ovog kraja, obnovljena je 2013.g., a Ćamil ef. Avdić je posigurno najznačajnija ličnost s ovih područja koja je svojim djelovanjem, intelektualnim pregnućem obilježila čitavu jednu epohu islamskog pa i nacionalnog misijskog rada.

Skrenuti pažnju domaće javnosti na Bošnjake Bileće

„Mevlud je naša lijepa i velika tradicija koja je kroz stoljeća okupljala naš narod oko džamija, oko naših matica. Tako smo sačuvali srčiku naše vjere. Mevludi su oplemenjivali našu vjeru, davali duhovni tonalitet našoj kulturi i identitetu. Zato je on velika tradicija koju smo ljubomorno čuvali“, istakao je mostarski muftija Salem ef. Dedović.

Govoreći o historijatu džamije i njenog džemata podsjetio je da trenutno u Bileći živi mali broj povratnika. „Vrijeme sa sobom nosi i uspone i padove, mijene i procese, donijelo je da nas je ovdje jako malo. Ovdje na granici svjetova život nikad nije bio lahak i trebalo je puno snage i energije da se sačuva žiška islama“, kazao je muftija.

Čvrstinu odanosti islamu muftija je ilustrirao primjerom imama Ćamila Avdića, rođenog u Planoj 1914.g., svršenika Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, Više islamske teološke škole, Al Azhara i Čikaškog univerziteta. „Da je to tako govore i ovi biljezi -nišani oko ove džamije“, rekao je muftija dodavši da je upravo stoga i upriličen ovaj program u okviru manifestacije Dani mevluda i zikra s ciljem istraživanja prošlost i oživljavanja duhovne i tradicijske vrijednosti Bošnjaka ovog kraja. Organizacijom mevludskog programom, dodao je, Mostarsko muftijstvo je željelo skrenuti pažnju domaće javnosti na taj kraj.

Ko ne voli rodni zavičaj izdao je sebe

Goraždanski muftija Remzija ef. Pitić u izuzetno emotivnom i motivirajućem govoru prokomentirao je islamske stavove o vezanosti čovjeka za rodni zavičaj. „ Čvrsto vjerujem da može biti bolje, da možemo napraviti ambijent da nam bude bolje, samo prije toga trebamo napraviti određene pretpostavke u nama samima, u svakom pojedinačno“, kazao je Pitić.

Prokomentirao je kur'ansko kazivanje o stvaranju čovjeka od zemlje naglasivši da u tom stvaranju svaki čovjek izgrađuje osjećaj prema rodnom zavičaju. „Onaj kome ne nedostaje zavičaj i zemlja od koje je stvoren on ne samo da je izdao zemlju on je izdao sebe, jer je stvoren od te zemlje. To je prvi postulat na kojem trebamo u sebi graditi svoj ambijent. Kad njega u sebi izgradimo onda ćemo imati šta širiti oko sebe i dobro i pozitivno“, poručio je Pitić. 

Konačno i radna mjesta

S Velikim oduševljenjem mevludski program pratio je načelnik općine Kalesija Sead Džafić. Džafić je prije petnaestak dana kupio bivšu Kovačnicu u Bileći koja je zapošljavala preko sedamsto radnika. Od prije par dana fabrika je i katastarski u njegovom vlasništvu.

„Umjesto u Kalesiji planiram ovdje uposliti od 200 do 300 radnika u dogledno vrijeme“, kazao je Džafić. Pozvao je sve radno sposobne, pogotovo mašinske, elktro inžinjere i kvalificirane radnike kako bi što prije mogao početi sa proizvodnjom.