Mr. Abdibegović: Džamija je duhovno gnijezdo svakog muslimana

Abdibegović je podsjetio kako su muslimani Bošnjaci u BiH bili iskušani agresijom 1992.-1995., te da je taj period bio vrlo koban i tragičan za sve žitelje ove zemlje, a posebno bošnjačke, jer su im porušena kulturna i vjerska znamenja, oni protjerani, a gradovi devastirani.

Islamska zajednica u Bosni I Hercegovini 7. maj obilježava kao Dan džamija, u znak sjećanja na 7. maj 1993. godine, kada je srušena najveća i najpoznatija banjalučka džamija Ferhadija, ali i sve druge džamije koje su porušene tokom agresije.

Abdibegović je istakao kako je znamenitost Ferhadije poznata javnosti, ali ono zbog čega je Rijaset Ferhadiju odabrao kao nultu polaznu tačku od koje će početi sjećanje na sve porušene džamije, jeste činjenica da je u Banjoj Luci porušeno svih 16 džamija.

Dodao je kako je Rijaset 2000. godine pokrenuo aktivnosti sa svojim imamima i džematilja, te je donesena odluka da se na svakom mjestu gdje je porušena obnovi ili sagradi džamija.

"U velikoj mjeri to smo uspjehi, hvala Bogu. Mislim da je sada konačno vrijeme da govorimo o džematu koji nedostaje. Zato smo ove godine za Dan džamija odlučili imati i manifestaciju na nivou Rijaseta pod nazivom ‘Dan džemata i džamija’. Jer, nije samo porušen objekat, nego su i protjerani žitelji i džematlije te džamije", poručio je Abdibegović.

Obnova svih porušenih džamija dovedena u finalnu fazu

Na pitanje koliko je ukupno džamija obnovljeno do danas, Abdibegović je naglasio kako je Rijaset IZBiH na tom planu uložio velike napore.

"Rijaset je uložio velike napore i doveo u finalnu fazu obnovu svih porušenih džamija, još se radi na Aladža džamiji u Foči, postavljen je kamen temeljac za Arnaudiju u Banjoj Luci, izgrađeni su novi objekti kao znak nove potrebe, novog života i novih aktivnosti naših vrijednih džematlija i imama. U tom smislu, mi vidimo jednu svjetliju budućnost i perspektivu", rekao je Abdibegović.

Na pitanje koliko je obnova džamija sa društvenog aspekta značajna za stanovništvo, posebno u povratničkim mjestima, Abdibegović je poručio kako se tokom susreta i komunikacije s tim ljudima može vidjeti koliko su emotivno vezani za svoj zavičaj, porodicu i džamiju.

"Veliki broj uspješnih ljudi koji su prognani je dao značajan doprinos da se njihove džamije ponovo izgrade, oni su sada vakifi. Mi, zbog toga, vjerujemo da je džamija jedno duhovno gnijezdo svakog muslimana. To je istovremeno i duhovni zavičaj iz koje čovjek iznikne, tu je njegova porodica, i on je naslijedio tradiciju džemata", naglasio je Abdibegović.

Džemat predstavlja svojevrsnu fruktaciju vjernika

Abdibegović je dodao da Rijaset nastoji i radi na tome da džemat mora doživjeti jednu novu promjenu unutar strukture džematskog odbora.

"Moramo imati edukativne, vjerske, kulturne, sportske aktivnosti. Džemat predstavlja svojevrsnu fruktaciju vjernika u određenom mjestu, on je primarno ibadetsko, ali isto tako i društveno, humunatirano i civilizacijsko kretanje ljudi na jednom prostoru", rekao je Abdibegović.

Govoreći o podršci koja je pružena kada je riječ o obnovi džamija u BiH, Abdibegović se zahvalio svim ljudima koji su u granicama svojih mogućnosti pomogli. Istakao je kako su ljudi ostali privrženi svojim džamijama, te su oni u velikoj mjeri i bili snaga za obnovu.

"Imali smo različite organizacije iz svijeta koje su nudile i koje su gradile pojedinačno džamije, tu su i naše prijateljske zemlje Republika Turska, Saudijska Arabija, Islamska Republika Iran, Malezija, Indonezija, po tim imenima se sada i nazivaju naše džamije. Sve su to ljudi koji su osjetili da je bošnjački narod bio ugrožen egzistencijalno, vjerski i organizaciono", rekao je Abdibegović.

Osvrnuvši se i na primjere gdje su predstavnici drugih vjerskih zajednica pomagali obnovu džamije, Abdibegović je kazao kako je to tradicija.

"Isto kao što i Bošnjaci znaju čuvati i odnositi se prema duhovnim centirma i vjerskim objektima drugih vjerskih zajednica, tako i pripadnici drugih vjerskih zajednica čuvaju naše džamije i naša turbeta. To je znak multikulturalnosti, to je znak da je ovdje život i suživot jedna realnost i bogatstvo koje možete ponuditi svijetu. To predstavlja nadu da je u čovjeku dobro i da se ono može reflektirati na način da se poštuju i štite drugi ljudi i njihove vrijednosti. Jer, čovjek se mora uzdići iznad ovog nivoa u kojem se nalazio u periodu agresije na BiH. To je period devastacije i rušenja, a čovjek je tu da gradi, da spaja, da pravi mostove", naglasio je Abdibegović.

Naglasivši kako je broj obnovljenih džamija bitan u nekom zbirnom okviru, Abdibegović je naglasio kako je od toga bitnija suština.

"Džamije trebaju ponuditi različite sadržaje vjernicima. Mi smo vjerovatno postigli taj nivo obnove porušenih džamija, ostalo je još neki manji broj. Ali smo, isto tako, u jednom periodu izgradili značajne nove objekte, jer kako god je agresija bila period rušenja, komunizam je bio period zabrane gradnje džamija u urbanim sredinama i mi smo to morali uraditi. I zato su određene četvrti doživjele nove objekte. Ono što mi želimo jeste da se unutar džemata organiziraju sadržaji koji če koristiti djeci, omladini. To je sada fokus. Ako smo 20 godina govorili o rušenju i gradnji, sada moramo govoriti o vjerskom životu, angažmanu i o potrebi da vjerski život bude na većem nivou", zaključio je direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH mr. Nusret ef. Abdibegović.

Tokom agresije na BiH srušeno više od 600 džamija

Dan džamija je sjećanje na 614 džamija srušenih u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu i progona Bošnjaka s teritorija na kojima su stoljećima živjeli. Osim toga, prema podacima Islamske zajednice BiH, srušeno je i 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata.

Na teritoriji pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS) srušene su 534 džamije, a na teritoriji koju je kontrolisalo Hrvatsko vijeće obrane (HVO) 80. Uništeno je ili oštećeno više od 80 posto od 1.144 džamije koliko ih je prije agresije bilo na prostoru BiH.

Ferhadija zadužbina Ferhad-paše Sokolovića, izgrađena je 1579. godine, a 1950. godine uvrštena je u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Srušena je 7. maja 1993., a polaganje kamena temeljca za obnovu 2001. godine prekinuli su neredi u kojima je stradao Murat Badić iz Cazina. Svečano otvaranje Ferhadije održano je na Dan džamija 7. maja 2016. godine.

Među najvećim donatorima obnove ove banjalučke džamije su Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA), institucije Republike Srpske, kao i mnogobrojni donatori i vakifi.