Više od 800 objekata u BiH: TIKA obnovila mostove, džamije i druge objekte

Koordinator TIKA-e u BiH Omer Faruk Alimci ističe kako je TIKA sa svojim predstavništvom u BiH počela djelovati neposredno nakon završetka agresije na našu zemlju.

- BiH je naša bratska i prijateljska zemlja. U tom smislu, ona zauzima posebno mjesto za Tursku na svakom planu, posebno kada je u pitanju razvoj - rekao je Alimci.

Kazao je kako je TIKA u periodu od završetka rata na ovamo realizirala značajan broj projekata na polju obrazovanja, zdravstva, kulture, poljoprivrede, stočarstva i infrastukture.

- U tom okviru realizirali smo također i značajan broj projekata koji se tiču obnove kulturno-historijskih spomenika iz perioda Osmanskog carstva na području BiH - rekao je Alimci, te dodao kako su neki od najznačajnih projekata restauracija mosta Mehmed paše-Sokolovića u Višegradu, obnova Stare ćuprije u Konjicu, kao i Kuršumlija džamije u Maglaju.

Alimci se osvrnuo i na projekat ponovne izgradnje Careve džamije u Foči, čiju je završnu fazu izgradnje finansirala TIKA, a koja će uz prisustvo velikog broja zvanica iz BiH i Turske biti svečano otvorena u petak, 12. maja.

Carevu džamiju je 1501. godine podigao sultan Bajazit II, a u prethodnim ratovima je više puta uništavana. Medžlis Islamske zajednice Foča je u gradu do 1992. godine imao 12 džamija. Tokom agresije na BiH, srpske snage su ih sve porušile, minirale, a njihovi ostaci su uklonjeni.

Alimci je rekao kako su u okviru izgradnje džamije, izgrađeni i prateći objekti kao što je abdesthana, gasulhana, te druge prostorije.

- Careva džamija u Foči, koja predstavlja jedan vrlo značajan dio naše zajedničke kulture, ponovo je zasijala i vratila svoju staru ljepotu - poručio je Alimci.

Još jedan projekat restauracije koji je obavila TIKA jeste i Karađoz-begova medresa u Mostaru, podignuta davne 1557. godine, inače jedna od 11 medresa koliko ih je djelovalo u Mostaru, a koje su predstavljale visokoobrazovne institucije toga vremena. Karađoz-begova medresa je najstarija obrazovna ustanova u Hercegovini.

Protokolom koji su 2016. godine potpisali Islamska zajednica u BiH i Institut Yunus Emre, zgrada Karađoz-begove medrese data je na korištenje ovom institutu.

Alimci je na kraju podsjetio kako kulturno-historijski spomenici i zajednička kultura iz Osmanskog perioda, ne samo da su značajni za BiH i Tursku, već da predstavljaju značajno svjetsko kulturno naslijeđe.

Dodao je kako TIKA u narednom periodu želi započeti i radove na restauraciji Koski Mehmed-pašine i Ćejvan-Ćehajine džamije u Mostaru.