Dragoš sedlo kod Foče: Obilježena godišnjica smrti Nurije Pozderca (VIDEO)

Kraj mezara jednog od najistaknutijih antifašista iz bošnjačkog naroda, potpredsjednika Izvršnog odbora AVNOJ-a, proučena je fatiha i dat zavjet da uloga antifašista, posebno onih koji su predstavljali bošnjački narod, neće biti zaboravljena.

"Naš Nurija Pozderac je jedan veliki gospodin, Bošnjak, musliman i jedan veliki antifašista. Poginuo je ovdje na ovom lokalitetu i tu je njegov mezar", rekao je muftija Pitić i dodao:

"Nurija Pozderac pripada jednom narodu koji je znao i tada, u vrlo teškom vremenu 1941. godine, kroz 'El-Hidajine' rezolucije, osuditi postupke koje su provodile fašističke vlasti u BiH nad Jevrejima, Romima, Srbima i drugim narodima. A onda Nurija, kao naš predstavnik u najvažnijem tijelu NOB-a, pokazuje da su Bošnjaci razumjeli šta se događa u Bosni. Na koncu, kako smo slušali i od gospodina Jove Kapidžića, NOB je vođena u BiH. U cijelosti. Sve velike ofanzive su bile ovdje".

Sa smrću Nurije Pozderca NOB postaje nešto drugo od onog što je bila do tada, dodao je Pitić kazavši kako NOB tada dobija "pojave koje toj borbi nisu trebale". 

Nedžib Čolo iz sela Ljubine je kazao kako je Nurija Pozderac ranjen nekoliko dana ranije na Vučevu, a preminuo je na Dragoš sedlu.

Pozderčev grob nekada je bio mjesto na koje su dolazili antifašisti iz cijele bivše Jugoslavije, ali jedan broj njih dolazi i danas o čemu svjedoči i buket cvijeća ostavljen na spomen ploči.

„Vidite ovaj pločnik, stepenice, spomenik, tu je bio i dom, dolazilo je turista iz bivše Jugoslavije i raznih zemalja“, istakao je Čolo. 

„Mislim da je zadatak svih nas Fočaka da obratimo pažnju na ovo mjesto i da se godišnje jednom okupljamo i uputimo zahvalnost ovoj ljudskoj gromadi, antifašisti, intelektualcu, muslimanu. Ja ću razgovarati i sa odbornicima u Skupštini opštine da donesemo odluku kojom ćemo 12. juni definisati kao poseban dan“, rekao je predsjednik SO Foča, Izet Spahić. 

Nurija Pozderac rođen je 15. januara 1892. godine u Cazinu, u porodici Murat-age, posljednjeg vladara Krajine iz perioda Osmanskog carstva. Radio je kao učitelj, a pred Drugi svjetski rat izabran je za poslanika u Skupštini Kraljevine Jugoslavije. Početkom rata odbio je poziciju ministra u vladi NDH, te pristupio narodno – oslobodilačkom pokretu. Učesnik je bitaka na Neretvi i Sutjesci, gdje je i poginuo. Posthumno je odlikovan Ordenom narodnog oslobođenja Jugoslavije, a Memorijalna ustanova za žrtve i heroje holokausta „Yad Vashem“ 2012. godine, Nuriji i njegovoj supruzi Devleti, dodijelila je priznanje „Pravednik među narodima“ zbog spašavanja grupe Jevreja nakon njihovog bijega iz transporta ka logoru Jasenovac.

(AA)