Međureligijsko vijeće u BiH - 20 godina rada, saradnje i razumijevanja

Predsjednik MRV-a, episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije je na konferenciji za novinare kazao da je MRV u proteklih 20 godina u raznim sastavima i uz zalaganje mladih ljudi koji su u tzv. izvršnom sektoru pokazao spremnost, hrabrost, odlučnost i to u pravcu koji je možda najdelikatniji kada je riječ o BiH, a to je spremnost na saradnju i poštovanje drugoga.     

Danas u svijetu, kako je dodao, ima mnogo međureligijskih vijeća, a prvo se spominje 1997. godine  kada je ustanovljeno u BiH.  

- Ono što je važan rezultat jeste da u prostorije MRV-a dolaze ljudi sa svih strana svijeta koji ne govore samo o svojim idejama, nego traže i savjete od naših iskustava i onoga što smo mi u proteklih 20 godina naučili jedni od drugih. Dakle, 20 godina postojanja i rada nije bilo uzalud, to je naše uvjerenje i to je utisak s kojim danas slavimo tu godišnjicu koja predstavlja i novi početak, novu još veću odgovornost u odnosu na sve ovo što smo dosad radili -  kazao je Grigorije.    

Grigorije se na konferenciji za novinare obratio zajedno sa članovima Skupštine MRV-a:  Husejinom ef. Smajićem, zamjenikom reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH; Vinkom kardinalom Puljićem, nadbiskupom vrhbosanskim, i Jakobom Fincijem, predsjednikom Jevrejske zajednice BiH.  

- Poslije osnivanja  MRV u BiH 1997. došli su mnogobrojni zahtjevi s terena da je potrebno da MRV proširi  svoju djelatnost na cijelu BiH. Osmislili smo da to bude putem naših odbora u MRV-u na terenu i dosada smo ih osnovali 15  - Bihać, Bijeljina, Banja Luka, Bugojno, Distrikt Brčko, Doboj, Foča, Goražde, Livno, Novi Travnik, Orašje, Tuzla, Zenica , Žepče i Trebinje. Ovdje ne pominjemo ime Mostara i žao nam je da nismo ušli u Mostar bez obzira na sva naša nastojanja i urgencije uvaženog kardinala. Ulazak u Mostar je naš prioritet kada je riječ o MRV-u – naveo je  Husejin ef. Smajić iznoseći neke podatke o  radu MRV-a.   

Također, naveo je da je  realizovano više od stotinu projekata na cijelom području BiH, te da su na te rezultate kao MRV itekako ponosni.  Izdvojio je među ostalim projekt - monitoring napada na vjerske objekte koji se realizuje u uskoj saradnji s  policijom, sudovima, lokalnim vlastima.

-Mi iz MRV-a nastojimo putem sredstava informisanja i svojih odbora da učestvujemo u svemu ovome na način da utičemo na sudove, da to, kao što je dosad bio slučaj, ne bude samo prekršaj (napad na vjerske objekte) nego da  pređe u krivično djelo – kazao je  ef. Smajić dodajući da su dosadašnjim radom uspjeli da se za više od 50 posto smanje napadi na vjerske objekte.    

Podsjetio je i na projekte – Dani otvorenih vrata vjerskih objekata, javne tribine o temi „Moj doprinos trajnom miru“, susreti mladih teologa, predstava „Sedam“ koja se bavi temom borbe protiv nasilja nad ženama i dr.   Od osnivanja do danas, kako je kazao kardinal Puljić, MRV u BiH je prolazio kroz različite faze i susretao se i s krizama i teškoćama.    

-Nećemo danas ustvrditi da ne postoje problemi, ali sam uvjeren da smo dovoljno sazreli da ih zajedno rješavamo. Od osnutka nam je glavni cilj bio pomirenje. I ovih 20 godina nastojimo pomagati u izgradnji građanskog društva kroz ono što najbolje umijemo, a to je međureligijski dijalog, jer dijalog nama alternativu- istakao je Puljić.  

Danas kada MRVBiH slavi obljetnicu, kako ja dodao Puljić, s ponosom gledaju na tih 20 godina postojanja i rada.  

-Akademijom htjeli smo obilježiti 20 godina rada, suradnje i razumijevanja – dodao je kardinal Puljić.        

Predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finciji je kazao da 20 godina rada MRV-a mogu ocijeniti izuzetno pozitivno i da je u tom periodu dosta toga urađeno i postignuto.  

Na akademiji večeras u Narodnom pozorištu, kako je dodao, bit će potpisana i deklaracija Međureligijskog vijeća o suzbijanju stigmatizacije osoba koje su preživjele seksualno nasilje u ratu u Bosni i Hercegovini.   - Prije 20 godina mi smo počeli potpisivanjem zajedničke izjave o zajedničkoj moralnoj obvezi, a večeras obilježavamo 20 godina potpisivanjem ove deklaracije koja neće riješiti sve probleme koja imamo, ali će ipak pomoći da se lakše pogledamo u oči i da  pokušamo izliječiti rane onih koji su u protekolm ratu trpjeli – naveo je Finci.     

Odgovarajući na pitanja novinara episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije je kazao da će pitanje restitucije biti najbolja slika ide li BiH putem kojim političari govore da ide, a to je evropski put.   - Pošto sam jednim dijelom episkop i u Hrvatskoj, znam da je jedan od preduslova za ulazak te zemlje u EU bio povratak oduzete imovine. Mi smo tamo u velikoj mjeri doživjeli taj povratak, što je bila dobra poruka svim vjerskim zajednicama -  istakao je Grigorije.  

Naglasio je da će, ako BiH bude iskreno htjela da bude na evropskom putu za šta se zalažu političari u ovoj zemlji, povratak oduzete imovine biti neminovnost, prije ili kasnije, istakavši da je uvijek bolje ranije nego kasnije.

Fena