"507. Dani Ajvatovice": Ajvatovica je naša lađa spasa

Konjanici, bajraktari i više hiljada vjernika iz Bosne i Hercegovine, Turske i cijele Evrope pohodilo je podnožje planine Šuljage, sedam kilometara od grada Prusca.

Tradicionalno, ispred Ajvaz-dedine stijene proučena je dova, a na ajvatovičkoj livadi pripremljen je prigodan vjerski program.

Programu na platou Ajvatovice prisustvovali su zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić, muftija travnički Ahmed Adilović, muftija banjalučki Osman Kozlić, muftija mostarski Salem Dedović, vojni muftija Hadis Pašalić, ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koc, predstavnici općinskih i kantonalnih vlasti, zvaničnici Islamske zajednice i njenih ustanova, te mnogobrojni imami i veliki broj vjernika.

U svom obraćanju muftija travnički Ahmed Adilović podsjetio je na brojne programske sadržaje ovogodišnjih dana Ajvatovice, te da su izvođeni na teritoriji devet općina, sa učesnicima iz cijele Bosne i Hercegovine, te bratske Republike Turske.

"To je bio bogat kolorit raznovrsnih aktivnosti: vjersko-kulturnih, naučno-edukativnih, sportskih i socijalnih programa" kazao je muftija Adilović.

Muftija Adilović je naglasio da Ajvatovica nije svetište nego dovište, i da oni koji dolaze na plato Ajvatovice nisu hodočasnici, kao što to neki pogrešno shvataju, a neki prikazuju.

"Ovo mjesto nije sveto, nego je dar od Boga, kao što su Njegov dar i ostale prirodne ljepote koje nam daruje. Kamen u ajvatovičkoj stijeni nije svet i ne treba ga nositi kao relikviju i nadati se da će nam on pomoći. Također, ne smijemo vjerovati da ovo mjesto ili ova stijena pomažu, nego se na svakom mjestu - pa i na ovom - trebamo obraćati samo našem Gospodaru, koji sve zna i sve može. Hodočasnici su oni koji obavljaju petu islamsku dužnost, tj. hadž, kojeg nikakvo okupljanje, pa ni Ajvatovica, ne mogu zamijeniti. Ajvatovica je naše dovište, ona je mjesto na kojem njegujemo našu tradiciju i na kojem zajednički, u velikom broju, upućujemo iskrene dove Svemogućem Stvoritelju, Allahu, dž.š" - rekao je muftija Adilović.

Kazao je da je "ajvatovička staza naša višestoljetna tradicija, to je staza odanosti našoj vjeri i tradiciji, te našem narodu i domovini."

"To je staza nesebičnosti i davanja te pomoći svima koji ovaj prostor dijele sa nama. Naša lijepa vjera i pozitivna tradicija su ključ za opstojnost i prosperitet našeg naroda i domovine, zajedno sa drugim narodima na ovim prostorima. Bošnjački narod je stoljećima bio odan svojoj vjeri, oplemenjujući svoj život njenim mudrim načelima, a pozitivnu tradiciju je njegovao i iz nje crpio snagu za bolju i ljepšu budućnost. Naš narod je uvijek poštovao drugo i drugačije, što je jedino ispravno, i zbog čega je ova sredina uvijek bila otvorena i multikulturalna. Da nije tako bilo, na ovim prostorima ne bi bilo drugih naroda. Shodno svojoj tradiciji, naš narod će i dalje poštovati druge, ali i tražiti poštivanje svojih prava", rekao je muftija Adilović.

Iako povijesno miroljubiv, bošnjački narod je kroz svoju povijest doživio mnoge nepravde i patnje, te čak deset pokušaja istrebljenja sa ovih prostora.

"Zato se ne možemo pomiriti sa trenutnim stanjem, u kojem se otvoreno negira državotvornost jedine nam domovine Bosne i Hercegovine, te međunarodnim sudskim presudama dokazani genocid nad našim narodom. Ne možemo se pomiriti sa negiranjem prava najbrojnijem bosanskohercegovačkom narodu da koristi svoj jezik i da ga zove bosanskim, kako se stoljećima zvao. Ne smijemo se pomiriti sa uskraćivanjem osnovnih ljudskih prava Bošnjacima, sa nepotpisivanjem ugovora od strane države jedino sa Islamskom zajednicom i odugovlačenjem donošenja zakona o restituciji u nedogled. Ostvarenje tih i drugih osnovnih ljudskih prava ne smijemo čekati, nego se moramo zajednički, organizovano i civilizacijskim sredstvima truditi da ih što prije ostvarimo radi nas samih, ali više radi naše djece i generacija koje dolaze", rekao je muftija Adilović i dodao:

"Hoćemo državu sa jednakim pravima za sve, hoćemo društvo u kojem će se svi osjećati sigurno i dostojanstveno, društvo u kojem će naši mladi imati priliku za normalan život i posao, a ne da moraju napuštati svoju domovinu da bi ostvarili pravo na rad. Da bi se to ostvarilo, svi se trebamo uključiti, te zakonitim sredstvima i na pozitivan način pomoći ostvarenju naših ciljeva."

Zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić je napomenuo da je cilj dolaska na Ajvatovicu zahvala Allahu dž.š. On je podsjetio da kada rob od Allaha zatraži nešto, da mu je Allah najbliži i da je Milostiv prema onima koji traže pomoć.

"Naša ulema, bosanskohercegovačka ulema, koja je ponos ovog naroda, nije slučajno izabrala Ajvatovicu, Kariće, Djevojačku pećinu, Dobre vode, širom BiH, gdje se Bošnjaci okupljaju sa svojim običajima, vjerskim i tradicionalnim, sa svojim bajracima, dovom, zajednički u džematu da mole Boga za sigurnost svoju i svoje domovine. Nije slučajno izabrana Ajvatovica kao i druga dovišta", kazao je zamjenik reisu-l-uleme.

"I mi ćemo danas skinuti svoju obuću i klanjati podne namaz, uz zahvalu Allahu dž.š. što nas je sačuvao na putu islama i muslimanske tradicije, kao evropske, autohtone muslimane. Mi nismo ovdje niodakle došli. Mi smo primili islam od Mehmeda Fatiha koji je ovdje došao..", naglasio je Husein ef. Smajić.

Bošnjaci su vjernički narod, kazao je on: "..i zato Allah dž.š. čuva ove doline i ova brda koja su danas počašćena svim onima koji su krenuvši iz svoje kuće, koji su uzeli abdest, i koji će ovdje spustiti svoje čelo zahvaljujući Allahu dž.š. što nas čuva u ovim brdima i u ovoj prelijepoj zemlji. Braćo i sestre, Ajvatovica je naša lađa spasa".

Husein ef. Smajić je poručio:

"Braćo i sestre, čuvajmo svoju porodicu. Spas naše porodice i samih nas jeste dini Islam i naša tradicija. Čuvajmo Ajvatovicu, čuvajmo naše džamije, čuvajmo naše džemate, slušajmo svoju ulemu, koji su nasljednici Božijih Poslanika. Nećete zalutati. Ako budemo jedinstveni kao što smo danas ovdje i kao što ćemo biti jedinstveni u poredanim safovima."

Nakon obraćanja zvaničnika Islamske zajednice muftija dr. Ahmed ef. Adilović je proučio Ajvatovičku dovu, a potom je klanjan podne namaz. Ovogodišnji Dani Ajvatovice održavaju se pod motom "Ramazanskom dovom i ajvatovičkom stazom", a zvanično će završiti 8. jula.

Tradicija Ajvatovice stara je pet stoljeća, a s njom svake godine iznova oživi sjećanje na Ajvaz-dedu koji je klanjao četrdeset sabah-namaza, moleći Allaha dž.š. da stanovnicima Prusca podari vodu. Legenda kaže da je klanjajući zaspao i usnio kako su se sudarila dva bijela ovna i da je od siline tog sudara stijena raspukla. Probudio se kraj raspukle stijene iz koje se pojavila voda.

BIR.ba