Međunarodna konferencija o sigurnosti u BiH i regiji: Kroz javni dijalog i diplomatiju do aktiviranja MAP-a

Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i predsjednik Komisije za NATO integracioni proces BiH, kazao je da se kroz javni dijalog i diplomatiju može pomoći da BiH u ovoj godini dođe do aktiviranja Aktivacionog plana za članstvo (MAP) u NATO.

“Konferencija se održava zajedno sa velikom terenskom vježbom, koja je jučer otvorena u Tuzli, i u kojoj sudjeluju predstavnici više od 30 zemalja. Kroz javni dijalog i diplomaciju želimo da vidimo što su to suvremeni tradicionalni i netradicionalni sigurnosni izazovi koji su pred BiH, ali i ostalim zemljama regije te da vidimo kakvi nam eventualno mogu biti zajednički odgovori. Temeljno je da su današnji sigurnosni izazovi apsolutno nepredvidivi od onih na koje nemamo uticaja, kao što su zemljotresi i poplave, pa do onih za koje treba imati jake, stabilne i čvrste institucije“, kazao je Brkić.

Istakao je da se radi o jednoj od aktivnosti BiH u svjetlu javne diplomatije, koja nije direktan zahtjev NATO-a, te da će pomoći da u ovoj godini “dođemo do željenog cilja, kada govorimo o NATO integracijskom procesu BiH, a to je aktiviranje MAP-a“.

“Temeljna je stvar da se u NATO neće integrirati samo jedno ministarstvo, nego cjelokupno društvo i zbog toga je jako važno da svaka aktivnost BiH koja doprinosi tome bude vidljiva, transparentna i u najboljoj suradnji sa našim susjedima“, dodao je Brkić.

Konferenciji, koja je održana u Parlamentu BiH, prisustvovala je i Tanya Hartman iz Odjela za političke poslove i sigurnosnu politiku sjedišta NATO-a u Briselu. Ona je naglasila da njen dolazak predstavlja propratnu aktivnost nakon posjete BiH Jensa Stoltenberga, generalnog sekretara NATO-a.

“Upravo ova konferencija i velika vježba u Tuzli su dva primjera djelovanja za koje je NATO čekao čitav niz godina da se dese. Snage BiH su zajedno sa snagama članica NATO raspoređene u Afganistanu već niz godina, sarađujemo na brojnim naučnim projektima, kao i reformi odbrane. Ono što nas je zapravo ujedinilo je upravo ta naša zajednička svrha, kako bi kroz zajedničko djelovanje odgovorili sigurnosnim prijetnjama i učinili naše društvo sigurnijim i bezbjednijim za građane alijanse, BiH, regije, ali i Evrope i svijeta. U duhu snažnije saradnje i razumijevanja reforme, koja će osigurati dobrobit svih građana, NATO nastavlja da pomaže i pruža podršku reformskim procesima ovoj zemlji kako bi iz aspirantskog prešla u status člana“, kazala je Hartman, te naglasila da su reforme ključne u smislu osiguravanja dobrobiti ljudi.

Hartman se osvrnula i na nadu bh. zvaničnika da će do kraja godine biti aktiviran MAP za BiH.

“Kada je riječ o zahtjevima u tom smislu oni su vrlo jasno istaknuti na samitu u Talinu. Tadašnji zahtjev je bio da se insistira na knjiženju cjelokupne perspektivne vojne imovine. Međutim, isto tako smo svjesni da kod nekih lokacija postoji vrlo složena pravna situacija, koja će zahtijevati duži vremenski period da bi se nastavilo knjiženje vojne imovine. Za sada zahtjev ostaje nepromijenjen, ali će se imati u vidu novonastala složena pravna situacija oko pojedinih lokacija. S naše strane smo spremni za aktiviranje MAP-a, čim BiH bude spremna sa svoje strane. Pažljivo pratimo situaciju preko našeg ureda u Sarajevu, ali svi saveznici budno prate šta se dešava u BiH i svi su izrazili podršku da što prije vide BiH u NATO savezu“, zaključila je Hartman.

Jan Pšenica, ambasador Slovačke u BiH, smatra da je neophodno pokrenuti javnu raspravu o tome kako reagovati na nove sigurnosne izazove.

“Ova konferencija je veoma korisna, jer je jako važno da se govori o modernim ili današnjim bezbjednosnim prijetnjama i o tome kako jedna država sa partnerima i susjednim državama može da reaguje na to. Važno je da se u javnu diskusiju uključe svi akteri, ne samo ministarstva, nego i akademska zajednica i novinari. Treba ohrabriti javnu diskusiju o tome kako BiH treba da reaguje na nove sigurnosne prijetnje i izazove. Slovačka je imala bezbjednosnu strategiju iz 2005. godine, koja je u potpunosti zastarjela i sada pripremamo novu. Tokom zadnjih desetak godina bezbjednosno okruženje se potpuno promijenilo i moramo da reagujemo“, naveo je Pšenica čija je Ambasada kontaktna tačka za NATO u BiH.

Važno je da je u cijelu priču uključen nevladin sektor, što pokazuje da je saradnja između tog i vladinog sektora moguća, kada se radi o zajedničkom cilju, smatra Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije.

Po njemu, vrlo je bitno dati političku podršku terenskoj vježbi koja se održava u Tuzli, koja je civilni odgovor na katastrofe, koje su jedna od novih prijetnji s kojima se čovječanstvo sve češće suočava i koja odnosi živote u cijelom svijetu.