Obilježeno 40 godina FIN-a: Ustanova koju poštuju i na Istoku i na Zapadu

Svečanosti održanoj u prostorijama FIN -a prisustvovao je veliki broj istaknutih ličnosti iz političkog i vjerskog života BiH i regije.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić kazao je kako je počastvovan što prisustvuje godišnjici osnivanja jedne od najznačajnijih visokoškolskih ustanova koja je imala nezamjenjivu ulogu u reafirmaciji nacionalnih i vjerskih prava Bošnjaka na ovim prostorima. Ova institucija, prema njegovim riječima, nije ostala samo u okvirima BiH nego je postala prepoznatljiva i u regionalnim okvirima, a u zadnje vrijeme se o njoj sve više na najljepši način priča i u Briselu i u drugim evropskim prijestolnicama.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović je rekao kako se za Fakultet islamskih nauka može se pravom reći da je nastao kao rezultat "ukupnih napora našeg naroda da nakon Drugog svjetskog rata učvrsti svoj duhovni i potvrdi svoj nacionalni identitet".

"No, ne radi se ovdje samo o potvrđivanju vlastitog identiteta već i o narastanju svijesti o potrebi izgradnje institucija koje će moći uspješno voditi brigu o narodu i njegovim korijenima. S obzirom na to da je svaki govor o institucijama i ustanovama ujedno i govor o ljudima u kojima se zametnula ideja njihova nastanka, valja nam tim ljudima odati puno poštovanje. Ponekad nam se čini da su politički, intelektualni i vjerski predstavnici našeg naroda djelovali odvojeno u nekim strateškim pitanjima. No, bez političkih odluka ništa se u društvenoj zbilji jednog vremena ne može zametnuti, a bez duhovnih i intelektualnih napora to se ne može materijalizirati i održati da traje", pojasnio je Kavazović.

Istakao je da je "naš narod kroz instituciju Islamske zajednice uspio materijalizirati ovu ideju i dovesti je do ovoga što ona danas jeste".

"A danas je to dom iz kojeg dolazi svjetlost čistog monoteizma, nauke o životu i bivstvovanju. Danas se ovdje raspravlja o Bogu, o religiji i religijama, o prošlosti i sadašnjosti, o modalitetima budućnosti, o pojedinačnom i kolektivnom. Danas se ovdje govori o našem duhovnom habitusu, o našem ovdje i sada, kako na ovim prostorima tako i u širem evropskom i svjetskom kontekstu. Stoga, ovo nije samo godišnjica Fakulteta islamskih nauka. Ovo je i svjedočantvo da smo čvrsto opredijeljeni da ostanemo i brižno čuvamo našu baštinu i duhovnost, da zgradu našeg zajedništva koju su gradili naši preci čuvamo i očuvamo čitavom i čvrstom za one koji dolaze poslije nas i koji će je u miru nastaviti čuvati", naglasio je reis Kavazović.

Danas svršenici ovog fakulteta predstavljaju stub Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

"Preuzimanjem znanja iz naše muslimanske tradicije i njihovo utakanje u moderno dizajnirano platno naše duhovne i intelektualne zbilje, omogućilo je nama bosanskohercegovačkim muslimanima da razvijamo vlastito poimanje naše duhovnosti i zbilje. Danas s ponosom možemo konstatirati da je Fakultet islamskih nauka u Sarajevu ustanova koja ima respekt i na istoku i na zapadu. Saradnja sa fakultetima u Evropi, pa i pomoć da se razviju studiji o islamu u nekoliko evropskih zemalja, govori nam o misiji ove ustanove. I danas Fakultet islamskih nauka i cijeli obrazovni sistem Islamske zajednice stoji pred izazovima koje je donijelo novo vrijeme", poručio je Kavazović.

Prema reisovim riječima, glavni izazov je površno razumijevanje i zahvatanje složene islamske tradicije od strane grupa i pojedinaca, željnih slave i popularnosti, koji nude instant rješenja, bez naučne osnove, za sve i svašta.

"Ovakav pristup ostaje konstantna prijetnja temeljnim vrijednostima naše islamske tradicije na ovim prostorima. Bosanskohercegovačke medrese i mektebi, kao najšira osnova našeg odgojno-obrazovnog sistema, hvala Bogu, slijede osnovni interpretativni pravac što ga trasira Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Dokle god to bude tako, nadati se je da će naša duhovna tradicija odolijevati nasrtajima kako onih rigidnih interpretacija sa Istoka tako i onih orijentalističkih, zlonamjernih stavova o islamu sa Zapada", poručio je Kavazović.

Izrazio je radost zbog ozbiljnih priprema Fakulteta da razvije program izučavanja islamskih disciplina i na drugim evropskim jezicima.

"To je zahtjev vremena i potreba našeg naroda na Zapadu. To će sa sobom donijeti i poteškoće i otpore, kako to uvijek biva, ali valja nam razumjeti da drugog puta nema, osim onog na koji smo krenuli, uslovljenog promjenama koje su se desile u našoj historiji. Danas skoro isti broj bosanskih muslimana živi u Evropi i Sjevernoj Americi kao i u Bosni i Hercegovini. Ovu činjenicu ne možemo promijeniti. Islamska zajednica mora ići sa svojim narodom kud god on išao, a Fakultet islamskih nauka je dio nje", rekao je reis Kavazović.

Dodao je kako evropski muslimani u Sarajevu mogu imati jaku podršku koja će im pomoći da otkriju Evropu u sebi, a da u isto vrijeme sačuvaju svu slojevitost svog muslimanskog identiteta.

Dekan Zuhdija Hasanović podsjetio je da je Fakultet islamskih nauka počeo sa radom pod drugim imenom, u drugačijem akademskom okruženju i u društveno-politilkim okolnostima koje mu nisu bile naklonjene.

"Pokrenuli su ga entuzijasti iz Islamske zajednice animirajući ugledne muslimanske intelektualce da sačine program studija i da se kao nastavnici uključe u njegov rad, a njegovo kontinuirano djelovanje omogućio je, prije svih, muslimanski vjernički narod skoro cijelog Balkana, koji se odricao svoje osobne imovine da bi potpomogao visoko islamsko obrazovanje", kazao je Hasanović.

Istakao je da je Fakultet danas jedan od četiri koji djeluju u okviru Islamske zajednice u BiH.

"O prestižnosti Fakulteta islamskih nauka danas dovoljno govore postojeći studijski programi na sva tri ciklusa studija, posebno novopokrenuti nagistarski međureligijski studij o izgradnji mira, uspostavljena naučno-istraživačka saradnja s brojnim univerzitetima u svijetu, naročito s centrima za islamsku teologiju u Njemačkoj", pojasnio je Hasanović.

U skorijoj budućnosti, prema njegovim riječima, nastojat će da razvijaju i nove studijske programe prema potrebama šire islamske društvene zajednice, ali i okruženja, da snaže veze s drugim srodnim naučno-obrazovnim ustanovama u domovini i svijetu.

Danas su za doprinos istaknutim nastavnicima i alumnistima dodijeljena i priznanja FIN-a.

Svečanost povodom 40. godišnjice FIN-a bila  je prilika i da ugledni eminentni profesori ove ustanove, Zehra Alispahić, Dževad Šošić, Hilmo Neimarlija, akademik Enes Karić, Adnan Silajdžić, Ahmet Alibašić, Mustafa Hasani predstave povijesni hod FIN-a, prisjete se vremena i okolnosti u kojima je nastao, ličnosti zaslužnih za njegovo utemeljenje, a posebno glavnih vakifa, utemeljitelja Islamskog teološkog fakulteta-muslimanskog vjerničkog naroda.

Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu (FIN UNSA) je baštinik najranijih islamskih obrazovnih ustanova u Bosni i Hercegovini koje su nastale u doba osmanske vladavine (1463.-1878.) kada znatan dio domaćeg stanovništva prima islam, ali i visokoškolskih islamskih obrazovnih ustanova koje su nastale u periodu austro-ugarske vladavine, Šerijatsko-sudačke škole ili Mekteb-i nuvvaba (1887.) i Više islamske šerijatsko-teološke škole (1937.).

Sa afirmacijom nacionalnog identiteta bosanskih muslimana tokom šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća otvorio se prostor slobodnijem djelovanju, pa je 29. septembra 1977. godine kao rezultat planskih i sistemskih aktivnosti i po odluci Vrhovnog islamskog starješinstva u SFRJ i Sabora IZ-e, osnovan Islamski teološki fakultet, čiji prvi svršenici unose novi kvalitet u iskustvo islama u Bosni i Hercegovini, pa i šire.

Danas je Fakultet islamskih nauka u Sarajevu najprestižnija institucija visokoškolskog islamskog obrazovanja u Evropi. Od 2013. godine Fakultet islamskih nauka je punopravni član Univerziteta u Sarajevu.