Emisija Sidžil: Dr. Hatidža Čar-Drnda

O životu dr. Drnda govorile su njene kolegice i kolege sa instituta: dr.Amina Šiljak-Jesenković, dr. Sabaheta Gačanin, dr. Fazileta Hafizović, dr. Dželila Babović-Čelebić, mr. Muamer Hodžić, mr. Madžida Mišić i mr. Berin Bajrić.

Njeno posljednje djelo Nastanak Mostara – urbani i demografski razvoj grada do kraja 16. stoljeća, poznavaoci ovog polja nauke opisuju kao vrijedan izvor informacija o prilikama koje su vladale u Mostaru tog vremena.

Da se i historija može izučavati srcem, dokazala je Hatidža i u ovom djelu, te nerijetko nailazimo na opise u kojima se gubimo kao pri čitanju pripovijetke. Na početku knjige stoji posveta: 'Mojim roditeljima, Hibi i Mehi, kao i svim Mostarkama i Mostarcima, nevinim žrtvama agresije na Bosnu i Hercegovinu'.

Doprinos žena u razvoju Mostara

U vrijeme dominacije osmanskog  društveno-političkog sistema na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, u periodu od druge polovine 15. do kraja 19. stoljeća, žena je tretirana, u porodici i društvu, u skladu sa islamskim svjetonazorom, i islamskim pravnim normama.

Bez obzira na činjenicu sa koliko je materijalnih sredstava raspolagala, ona svojim finansijama nije bila obavezna učestvovati u porodičnom budžetu, niti se brinuti za materijalnu sigurnost porodice. Njen suprug je bio obavezan da se brine za kompletno materijalno snabdijevanje supruge i cijele porodice.
...
Postavlja se pitanje, kako je žena muslimanka raspolagala materijalnim dobrima, a da to najčešće nije sticala vlastitim radom. U skladu sa nasljednim pravom muslimana, žena je kao majka, supruga, sestra i kao član srodstva imala pravo na udio u nasljedstvu nakon smrti supruga, djeteta, roditelja i bliskih rođaka.
...
Materijalna dobra žena je sticala i vlastitim radom.
...
Fatima kaduna dala je da se u Mostaru, u drugoj polovini 16. stoljeća, sagradi džamija. Uz džamiju je formirana nova mahala nazvana po njenom imenu. Mostar je, dakle, u drugoj polovini 16. stoljeća, imao ulicu nazvanu imenom jedne žene.

Fatima kaduna je bila kći hadži Muhamed-bega koji je bio visoki sultanov službenik i nadzornik njegovih mukata u Hercegovačkom i Kliškom sandžaku.
...
Kamer hatun, stanovnica Mostara, uvakufila je novčana sredstva u iznosu 14.000 akči. Sredstva vakufa koristili su Mostarci za svoje potrebe za siguran zalog i jemstvo.

(Isječak iz knjige Nastanak Mostara – urbani i demografski razvoj grada do kraja 16. stoljeća, autorica dr. Hatidža Čar-Drnda)

Više o autorici i djelu poslušajte u emisiji Sidžil, u ponedjeljak 2.3., u 15:30.

Emisiju uređuje i vodi Lejla Ganijun, a realizuje se u saradnji sa Orijentalnim institutom u Sarajevu.