Komisija za slobodu vjere: Kršenja prava na slobodu vjere se ne tretiraju kao krivična djela iz mržnje (AUDIO)

Izvještaj je pregled registrovanih slučajeva kršenja prava na slobodu vjere muslimana u Bosni i Hercegovini i sadrži slučajeve koje je Komisija primila i razmatrala u navedenom periodu.

Tokom djelovanja Komisije zabilježeno je 15 prijava pojedinaca i više nasrtaja na vjerske objekte, navodi predsjednik Komisije, Remzija-ef. Pitić. Pojasnio je da postoje tri vrste ugrožavanja prava koje Komisija tretira:

Prva su napadi na vjerske objekte, druga vrsta su kršenja prava na slobodu vjere, odnosno nasrtaji na pojedince. Treća kategorija je novitet u radu Komisije, a tretira ugrožavanje prava na obrazovanje, i to u najvećoj mjeri u bh. entitetu Republika Srpska.

Muftija Pitić je pojasnio da je Komisija analizirala svaku pojedinačnu prijavu kršenja prava na slobodu vjere, dala svoje mišljenje i proslijedila ih nadležnim organima.

Predsjednik Komisije, Remzija ef. Pitić je istakao da je veliki broj pritužbi odbijen nakon temeljite analize pri čemu je utvrđeno da nisu opravdane. Pohvalio je susretljivost na koju su nailazili u pojedinim kompanijama prilikom provjere okolnosti navedenih u prijavama.

“To je dobra stvar jer se polahko navikavamo da sloboda drugoga jeste moja obaveza a moja sloboda obaveza onoga drugoga. Kako ja nemam pravo da narušavam bilo čiju slobodu, ne bi trebao niko moju narušavati.”

Pet napada samo na jednu džamiju u 2017. godini

Kao najdrastičnije Pitić je izdvojio napade na vjerske objekte. Kao primjer je izdvojio da je samo na jednu od džamija zabilježeno pet napada u protekloj godini, na šta još uvijek Komisija nije dobila nikakve povratne informacije od nadležnih organa.

Drugi ozbiljan problem je to što se ovakva vrsta incidenata ne tretira kao zločin ili krivično djelo iz mržnje nego kao narušavanje javnog reda i mira za šta budu propisane kazne koje nisu primjerene ambijentu ili okolnostima u kojima živimo.

Izvještaji Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini biće proslijeđeni državnim institucijama u Bosni i Hercegovini ali i na veliki broj međunarodnih adresa.

“Mi ćemo učiniti sve da bude dostupan što većem broju ljudi i institucija koje se bave ovom problematikom širom svijeta, a ne samo u Bosni i Hercegovini” - rekao je na kraju konferencije predsjednik Komisije, Remzija-ef. Pitić.

Općenito u Bosni i Hercegovini postoji dobra zakonska osnova za zaštitu ljudskih prava i eliminaciju diskriminacije. Međutim, teškoće se javljaju u primjeni zakonskih propisa, često zbog neusklađenosti ili različite organizacione strukture državne organizacije i njenog ustrojstva, zatim zbog nedovoljne edukacije, nepoznavanja zakonskih mogućnosti te specifičnih vjerskih potreba.

Ugovor koji se očekuje da Islamska zajednica potpiše sa državom Bosnom i Hercegovinom, kao što je to učinjeno sa Katoličkom crkvom (2006. god.) i Srpskom pravoslavnom crkvom (2007. god.), trebao bi poboljšati i osnažiti instrumente zaštite prava muslimana, posebno onog dijela prava koja se odnose na specifične potrebe muslimana - kao što je pitanje pauze za džuma-namaz, prostora za dnevne namaze i sl. Odugovlačenje i blokiranje procesa usaglašavanja prijedloga ugovora negativno se odražava na slobodu vjere i diskriminira Islamsku zajednicu i muslimane u odnosu na druge dvije tradicionalne vjerske zajednice i njihove vjernike.

Radio BIR