Odluku o Sutorini će dati eksperti ustavnog i međunarodnog javnog prava
, Published in BiH Featured- font size decrease font size increase font size
- Print Email
AA
Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH) su sa 20 glasova "za", šest "protiv" i devet "suzdržanih" podržali prijedlog Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma da ovo zakonodavno tijelo u roku od 30 dana održi posebnu sjednicu na kojoj će stručnjaci iz oblasti ustavnog i međunarodnog javnog prava dati svoj sud o Sutorini.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma je ranije na sjednici procijenila da je potrebno obaviti dodatne konsultacije sa stručnjacima iz oblasti ustavnog i međunarodnog javnog prava kada je riječ o Sutorini.
Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na dnevnom redu je bio i Prijedlog rezolucije o Sutorini čiji je predlagač poslanik Denis Bećirević zatražio od Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim ocijeni Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore utvrdilo je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine početkom novembra 2014. godine, kojim se definiše državna granica koja će biti obilježena u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog ugovora. Prema njemu, Sutorina bi voljom državnih organa BiH trebala trajno ostati u sastavu Crne Gore.
Prema njemu, državna se granica proteže od tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Hrvatske na južnom dijelu.
Sutorina u Bokokotorskom zaljevu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 kvadratnih kilometara, koja je do tada pripadala Bosni i Hercegovini, dodijeljena je 1947. godine tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državnog vrha SFRJ na čelu sa Josipom Brozom Titom i Vladimirom Bakarićem.
Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori.
(BIR/AA)