Društvo u kom se etička načela ne poštuju stagnira i propada
, Published in BiH Featured- font size decrease font size increase font size
- Print Email
Reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović učestvovao je u radu konferencije s temom “Promicanje dijaloga za održavanje mira: Uloga vjerskih zajednica i radničkih pokreta “ koju je u sarajevskom Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu Katoličkog bogoslovnog fakulteta organizovalo Hrvatsko kulturno društvo Napredak i Pokret kršćanskih radnika iz Rima, a u okviru Napretkovih uskrsnih dana.
Pored Reisu-l-uleme na konferenciji su govorili predsjednik Židovske zajednice BiH Jakob Finci, kao jedan od osnivača Međureligijskog vijeća i prvi predsjednik, mons. Ivo Tomašević, generalni sekretar Biskupske konferencije BiH, iguman manastira Žitomislići Danilo Pavlović koji kroz svoje svećeničko djelovanje sudjeluje u brojnim međureligijskim susretima u Bosni i Hercegovini i regiji te surađuje na više projekata međureligijske suradnje i mons. Fabiana Longonia, direktora Nacionalnog ureda za socijalne i radničke problem Talijanske biskupske konferencije.
Skup je moderirao predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak prof. dr. Franjo Topić i predsjednik Pokreta kršćanskih radnika Carlo Costalli.
U svome izlaganju reisu-l-ulemea Kavazović je između ostalog rekao:
- Zadaća nas iz vjerskih zajednica je poučavati temeljnim vrijednostima i pravima,poput prava na život, rad, imovinu i ljudsko dostojanstvo i nadati se da će one u našem društvu zaživjeti. Kada se pozivamo na prava mi se pozivamo na prirodna prava čovjeka koja su neotuđiva i neodvojiva od njegove ličnosti. Iako nemamo «vlasti niti moći» nad onima koji su se obavezali da će prava garantirati drugima, mi ipak moramo biti dosljedni našeg vjerskog nauka i uvijek biti na strani obespravljenih,i onih kojima je pomoć potrebna. Dijalog među ljudima nema alternativu, često to ponavljamo. Ali, to nije samo fraza kojom popunjavamo naš govor i činimo ga efektnijim. Dijalog o vrijednostima i pravima u društvu neophodno je voditi na svim razinama, a dijalog između poslodavca i radnika o pravima i radnoj etici od iznimne je važnosti kako za pojedinca tako i za društvo u cjelini. Zato nije zgoreg da se stalno i iznova prisjećamo naše obaveze prema onima koji pošteno zarađuju svoju koru kruha a koji se susreću sa brojnim preprekama u ostvarivanju svojih osnovnih prava.
Također je govoreći o stanju radničkih prava Reisu-l-ulema kazao:
„Danas kada se sve češće, posebno među mladima nameće stav da rade samo oni koji se ‘se snađu’, moramo ponovo govoriti o svetosti poštenog rada i privređivanja. Koliko god nam se činilo da se radi o površnim trendovima korijeni ovog problema su zapravo daleko dublji i ozbiljniji. Oni govore o zabrinjavajućem trendu obezvrjeđivanja rada. U društvu kojem su radnici obespravljeni i u kojem im se ne garantuju njihova prava na pravičnu naknadu i odmor, ljudsko dostojanstvo i rad su podcijenjeni. Govoreći s aspekta islamskog nauka i tradicionalnih vrijednosti muslimanskih društava težilo se za tim da se rad vrednuje, da se osigura dostojanstvo radnika.
Klasična teološka djela su na osnovi izvora islama utemeljenih na Kur’anu kao Božijoj objavi i sunnetu kao praksi Poslanika (a.s.) o radu govorili kao o «ibadetu» ili bogougodnm djelu, odnosno djelu koje je ravno vjerskom obredu…Međutim, dostojanstvo radu se ne može vratiti bez njegovog dostojnog vrednovanja. U društvu u kome se etička načela ne poštuju, koja ne postanu i zakonom propisana obaveza, već ostanu u domenu teorijskih rasprava, društvo propada i stagnira. Na svima nama koji se bavimo pitanjima duha vjere, kulture, morala i etike je da na to ukazujemo, a na ljudima iz politike je da to pretoče u zakone koje će vlast primjenjivati i poštivati”- naglasio je reisu-l-ulema Kavazović.