Položeno cvijeće na Kovačima: Drugi maj jedan od najznačajnijih datuma u modernoj historiji BiH

Selmo Cikotić, savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, izjavio je da je možda bolje ovaj dan obilježavati kao bitku za BiH.

"Možda je bolje ovaj dan obilježavati kao bitku za BiH zato što se desilo da je 2. maja 1992. izveden jedan napad, koji je naizgled po svom obimu imao taktički značaj. Odvijao se u okviru jednog dijela Grada, međutim, po svojoj suštini i posljedicama, pogotovo da je napad uspio, to bi imalo strategijske posljedice, vrlo negativne", pojasnio je Cikotić.

Mišljenja je da s puno razloga današnji datum možemo smatrati "jednim od najznačajnijih datuma u modernoj historiji BiH kada pojedinačno govorimo o jednom datumu, jednom događaju koji je imao presudan značaj".

Da je riječ o jednom od najbitnijih dana smatra i ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Muharem Fišo.

"Dan kada je odbranjeno Predsjedništvo, dan kada agresoru i zločincima s brda nismo dozvolili da zauzmu Predsjedništvo i zauzmu ovaj grad. Heroji ovog grada, bosanski vojnik, gazije taj dan su pokazali koliko se voli ovaj grad", poručio je Fišo.

Načelnik općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić rekao je da je 2. maj i početak obilježavanja Dana općine Stari Grad.

"Za 2. maj je vezana odbrane BiH, ne samo naše opštine i Grada Sarajeva, možemo slobodno reći odbrana BiH, kada se je 2. i 3. maja spriječilo presijecanje Sarajeva na dva dijela", podsjetio je Hadžibajrić.

Nakon Kovača položeno je cvijeće i na Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva. Delegacije će u toku dana položiti cvijeće i na groblju "Lav", mezarju "Stadion". U sklopu obilježavanja "Dana Kantona Sarajevo" bit će upriličena i izložba umjetničkih djela iz zbirke Muzeja Sarajeva kao i projekcija filma "Crni Biser".

Specijalne jedinice tadašnje Jugoslovenske narodne armije uz pomoć brojnih paravojnih srpskih jedinica, 2. maja 1992. godine, u koordiniranoj i dobro osmišljenoj vojnoj akciji pokušali su zauzeti zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine u centru Sarajeva. Glavna borba vođena je na Skenderiji, oko 150 metara od zgrade državnog Predsjedništva.

Zauzimanje zgrade Predsjedništva je spriječeno, no tog dana počela je opsada koja je naočigled cijelog svijeta trajala 1.460 dana, tokom koje su građani Sarajeva ubijani minobacačkim granatama, snajperskim hicima, protivavionskim naoružanjem…, ali su, isto tako, mučeni i iznurivani prekidima u snabdijevanju vodom, električnom energijom i prirodnim plinom, izgladnjivani… No, upornost da se grad odbrani i želja za preživljavanjem su, ipak, pobijedili i Sarajevo nikad nije palo u ruke agresora na BiH.

(AA)