Vijeće ministara Bosne i Hercegovine skinulo je s dnevnog reda tačku o hrvatskom Zakonu o upravljanju državnom imovinom na zahtjev Marine Pendeš, ministrice odbrane iz redova Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZBiH), koja je tražila mišljenje nadležne komisije o tom pitanju.
Međutim, ministri u Vijeću ministara nakon toga su utvrdili da se Stalna zajednička komisija viših predstavnika država nasljednica bivše SFRJ, odnosno njen Pregovarački tim za pitanje sukcesije, nijednom nije sastala od formiranja 2015. godine, ali su ipak odlučili od nje zatražiti zaključke.
Tako bosanskohercegovačke vlasti opet nemaju odgovor na zakon donesen u Hrvatskoj kojim se imovina bh. kompanija u toj državi, vrijedna nekoliko milijardi eura, može dati na upravljanje drugima do 30 godina.
To u praksi znači da će se brojni hoteli, odmarališta, stanovi, objekti i infrastruktura nekadašnjih giganata, kao što su Energoinvest, Hidrogradnja, Šipad, Vranica i drugi, dati na dugogodišnje korištenje zainteresovanim investitorima, čime će ta imovina praktično biti izgubljena za Bosnu i Hercegovinu.
Ko je kriv za ovu "konačnu legalizaciju pljačke bh. imovine", kako zakon opisuju stručnjaci iz Bosne i Hercegovine? Većina nadležnih zvaničnika ne želi govoriti o tome, kao ni odgovorne institucije, koje još nisu uputile odgovor Hrvatskoj.
Ipak, prije nekoliko dana premijer bh. entiteta Federacija BiH Fadil Novalić oglasio se povodom usvajanja zakona u Hrvatskoj i na pitanje Nezavisnih novina ko je kriv odgovorio da je kompanijama veliki problem napravio Zakon o privatizaciji.
"Moramo dobro razmisliti o izmjeni Zakona o privatizaciji. Mi smo napravili jako veliku grešku, koja je kasno otkrivena. Novim zakonom je rečeno: 'Isknjižite sve što je u inostranstvu od firmi, o tome će brinuti država'."
Međutim, Zakon o privatizaciji, kako su nam rekli iz Agencije za privatizaciju FBiH, nema veze s onim što se dešava jer je riječ o imovini preduzeća koja nisu bila predmet prodaje – privatizacije, te je ta imovina po Zakonu o početnom bilansu stanja preduzeća i banaka ostala u vlasništvu Bosne i Hercegovine, entiteta i kantona, u zavisnosti od toga koji je nivo vlasti osnivač preduzeća.
'Nadležne institucije u rukama HDZ-a'
Ranije je u razgovoru za Al Jazeeru Muharem Cero, bivši član Komisije za državnu imovinu Bosne i Hercegovine, rekao da je pitanje bh. imovine u inozemstvu godinama u rukama struktura vlasti koje drži HDZBiH.
"Mi imamo samo jedan ured na nivou države – to je Ured za sukcesiju, koji djeluje u okviru Ministarstva finansija i trezora, a koje u kontinuitetu drže kadrovi HDZBiH. Strukture koje su imale obavezu štititi imovinu više su radile u interesu susjednih zemalja", navodi Cero.
(Al Jazeera)