Kur'an spominje tri vrste duša: smirenu dušu , sebekoreću dušu i dušu sklonu zlu. Kod nekih učenjaka možemo naići da čovjek posjeduje tri duše.
Po Dževziju, radi se o jednoj duši koja ima više svojstava pa se, imajući u vidu svako pojedino svojstvo, i naziva imenom tog svojstva. Tako se smirenom naziva, veli Dževzi, s obzirom na njezino smirivanje uz svoga Gospodara, na njezino obožavanje Njega.
Smirivanje ljudske duše ili njeno traženje smirenosti uz bilo šta drugo mimo smirenosti uz svog Stvoritelja, samo je obmana. Isto tako, njeno pouzdanje u nešto drugo mimo Stvoritelja je ljudska slabost. Ako bi čovjek svoj smiraj potražio čak i u svom znanju ili u svojim djelima, Allah će mu to oduzeti i lišiti ga toga, navodi Dževzi.
Da bi približio značenje smirene i zadovoljne duše, Dževzi navodi da je Allah, dž.š., svakom čovjekovom organu odredio njegovo savršenstvo i njegov optimum. Tako je optimum čovjekovog srca, odnosno, radost i ozarenost duša je u našoj spoznaji i upućenosti svome Stvoritelju. Naše duše ni na koji način ne mogu postići smirenost, makar zadobile čitav svijet i ovladale svim njegovim znanjma, osim time da jedino Allah bude krajnji cilj naših nastojanja.
O fenomenu duše, o uzdizanju duše te o duši koja je zadovoljna razgovarali smo s psihologinjom Aidom Tule, autoricom knjige Arhitektura duše.
Emisiju Svjetovi Kur’ana pratite u programu Radija BIR utorkom u 10 h i petkom u 22 h.