Mir, međusobno razumijevanje i prihvatanje spas su za čovječanstvo, poručio je Mustafa Cerić, reisu-l-ulema emeritus i predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa u hutbi u džamiji Sejjida Hatidža u Torontu, gdje će učestvovati na najvećoj godišnjoj konferenciji islamskih učenjaka u Sjevernoj Americi - Oživljavanje islamskog duha (Reviving the Islamic Spirit - RIS).
Teme koje će obilježiti ovogodišnju konferenciju fokusirat će se na opasnosti radikalizma u islamu, iskrivljenim tumačenjima vjere gdje sve manje mjesta ima za druge i drugačije, ali i sve jaču islamofobiju, posebno u zapadnom svijetu, te aktivnostima ISIL-a, koje svakako značajno doprinose u jačanju i širenju islamofobije u svijetu, saopćeno je iz Cerićevog Ureda za informiranje.
- Ako vas neko upita šta je to islamska civilizacija, trebali biste odgovoriti da je islamska civilizacija nositelj ideje koegzistencije kontinuiteta i promjene u ljudskoj historiji te da je islamska civilizacija poput neodvojivog sijamskog blizanca zapadnoj civilizaciji. To je najvažnija odrednica islamske civilizacije u prošlosti - njena sposobnost da prihvati osnovni kontinuitet tradicije s mogućim promjenama kroz historiju - rekao je Cerić.
Ljudi se, dodao je, moraju međusobno prihvatati i uvažavati, bez obzira na različitosti.
- Kur'an kritizira neke jevreje i kršćane, ali kritizira također i neke muslimane. Mislim da je moralna odgovornost muslimana da u Časnom Kur'anu ne traže kritiku drugih samo da bi prikrili vlastite nedostatke i nedorečenosti. Ako ništa, činjenica da je Kur'an, kao Božja riječ, skoro jedinstven u priznavanju dobrote ljudi drugih vjera, muslimanima je obaveza da očuvaju duh tolerancije kroz religijski pluralizam - naglasio je Cerić.
- Poruka ovdje nije na nejasnim idejama o bijednom laskanju ili jeftinoj vjerskoj propagandi, već u istinskom uvjerenju temeljenom na najvažnijem islamskom izvoru koji muslimane poučava kako se nositi s vjerskim pluralizmom na njima svojstven način i kako cijeniti činjenicu da ovaj svijet nije stvoren za samo jednu religiju ili jednu naciju. Da je Uzvišeni Allah htio takav svijet, takav bi i načinio, ali On je htio da ljudi i narodi na ovome svijetu budu različiti u svojoj vjeri i svojim nacijama tako da se jedni s drugima mogu takmičiti u činjenju dobra - dodao je.
Nade ima, istaknuo je Cerić, upravo u historijskoj neizbježnosti susreta judaizma, kršćanstva i islama, ali ima i bojazni.
- Moja nada počiva na dobrom srcu većine, premda često tiho i neprimjetno u svojoj dobroti, iskrenih jevreja, kršćana i muslimana koji traže vlastiti mir u sličnostima njihovih religija, radije nego sukob. No, moja bojazan je što vidim da ima nekih ljudi, na svim stranama, koji ne vide, ne prepoznaju blagoslov pluralizma i ne žele podržati jedinstvo u različitosti čovječanstva - naglasio je Cerić te poručio da nadu ne treba gubiti, već se zalagati za dobro čovječanstva.
(Fena)