Osman ef. Kozlić: Tražiti rješenja za izazove sa kojima se suočavaju islam i muslimani u Evropi

"Ne idem sa gotovim rješenjima, niti nosim sa sobom odgovore na sva pitanja, nego s jasnom opredijeljenošću da kroz otvoreni dijalog i saradnju sa institucijama i lokalnim zajednicama zajedno tražimo odgovore i rješenja na izazove sa kojima se islam i muslimani suočavaju u Zapadnoj Evropi. To je u najkraćem", poručio je muftija Kozlić.

Muftija Kozlić starat će se o oko 240 džemata u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, zemljama Beneluxa, Skandinavije, Francuske...

"Prije svega, biti prvi u Bošnjaka koji je imenovan na dužnost muftije za Zapadnu Evropu u Islamskoj zajednici BiH je velika čast. To sam rekao i na Saboru Islamske zajednice u BiH, u subotu, nakon imenovanja. Dugujem veliku zahvalnost mojoj Islamskoj zajednici u BiH, odnosno reisu-l-ulemi Huseinu efendiji Kavazoviću što mi je ukazao to povjerenje. Ja se nadam da ću uz Božiju pomoć to opravdati. Želim da poručim da ćemo kroz dijalog, saradnju, prije svega sa našim zajednicama, posebno Islamskih zajednica Bošnjaka u Evropi, u Austriji, Njemačkoj, Danskoj, Norveškoj... raditi zajedno na iznalaženju rješenja i odgovora koji se pred njih postavljaju. Radit ćemo i na njihovom pozicioniranju, odnosno naše zajedničke zajednice, Islamske zajednice u BiH čiji smo mi sastavni dio, unutar svake države ponaosob shodno zakonu koji važi u dotičnim državama", poručio je muftija Kozlić.

Dijalog i zajedničko djelovanje sa Bošnjacima u Evropi

Dužnost muftije Islamske zajednice Bošnjaka u Evropi sa sjedištem u Njemačkoj Kozlić bi trebao preuzeti u prvim mjesecima naredne godine.

"Nadam se i da će moje imenovanje, što se mene tiče, biti jedan novi izazov na koji ću, ako Bog da, znati odgovoriti. Nadam se da će to prema našim ljudima koji su tamo biti pomoć na ovom planu dijaloga i zajedničkog djelovanja. A i na način da je naša želja da kroz to naše djelovanje i aktivnosti očuvamo našu vjeru, kulturu i tradiciju, naš identitet i da taj naš narod koliko je moguće vežemo za svoju maticu, matičnu Islamsku zajednicu u BiH, odnosno za domovinu BiH. Jer, ko zna koliko je to važno i značajno u ovom slučaju.

Taj naš narod koji je, ipak, otišao, jedni trbuhom za kruhom, drugi prije silom protjerani, otjerani sa svojih ognjišta, sada su se oni, hvala Bogu, snašli u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi i mnogi njihovi potomci su se iškolovali. Ubijeđen sam da taj potencijal koji mi imamo, a na koji gledamo samo kroz materijalne okvire, u smislu da nam oni mogu donijeti novca tokom ljeta, možemo iskoristiti, ali ne ovako. Ne treba ih gledati na taj način, kroz novac koji će donijeti tokom odmora. Oni se moraju gledati upravo kao potencijal, kulturu koju su oni usvojili, jezike kojim su ovladali, vještine i znanja koje su stekli sudiranjem tamo... To itekako može pomoći da se ovo naše bh. društvo i političke partije konačno demokratiziraju", cijeni muftija Kozlić.

Kaže kako na tom planu treba raditi da pomognemo domovini BiH da "stane na noge". Muftija smatra kako je to poencijal koji treba iskoristiti.

"Dakle, ne samo na njih gledati kao nekoga ko će nam donijeti novac i potrošiti ga u Bosni i Hercegovini. To je lako. To svako može. Ali, naš narod ima volju i želju da pomogne svojoj zemlji, da u nju ulaže. Ali naravno, poučeni iskustvima u zemljama u kojima žive, oni neće svoj novac bacati u prazno, nego će i oni tražiti da se ovdje, u BiH, promijeni stanje nabolje, ekonomski, ali i svaki drugi okvir. Mislim da na tom planu oni mogu pomoći. Dakle, ukoliko to razumijemo na ovaj način možemo svi pomoći jedni drugima i možemo svi imati od toga, da kažem, koristi", stava je muftija Kozlić.

Obnova Ferhadije vjerski događaj u regionu

Kozlić se osvrnuo i na dosadašnje višegodišnje djelovanje kao muftija banjalučki.

"Prije svega, mislim da je najveći uspjeh da smo Islamsku zajednicu na području Muftijstva banjalučkog uspjeli očuvati i čvrsto ga vezati za maticu, Islamsku zajednicu u BiH, u Sarajevu. Smatram da je veliki uspjeh, ne samo moj, nego i cijele zajednice, a to je što smo 2016. godine svečano otvorili obnovljenu Ferhat-pašinu džamiju (Ferhadiju). Taj čin je od State Departmenta ocijenjen kao najznačajniji vjerski događaj u regionu. To je bilo veliko priznanje za cijelu Islamsku zajednicu u BiH, posebno za Muftijstvo banjalučko", smatra muftija Kozlić.

Pogotovo što je nakon tog perioda, kako navodi, situacija na području Muftijstva banjalučkog u dobroj mjeri relaksirana.

"Nije bilo, odnosno hvala Bogu, skoro da i nema ni verbalnih, a kamoli nekih ispada i napada na muslimane, odnosno na vjerske objekte Islamske zajednice na području Muftijstva banjalučkog. Mislim da sam u dobroj mjeri relaksirao situaciju u smislu popravljanja komunikacije sa vjerskim zajednicama, prvenstveno Pravoslavnom crkvom, sa Katoličkom crkvom i općenito, posebno sa Banja Lukom. Tako da moglo bi se reći da sam dao doprinos na tom polju, da su me uvažavali kao vjerskog lidera, kao muftiju, odnosno da je situacija zahvaljujući i mom boravku tamo, što je jako važno, jer sam tamo boravio sa svojom porodicom, djecom, postala takva. To je sve u dobroj mjeri relaksiralo situaciju, tako da se sada Banjom Lukom lakše šeta i onima koji tamo žive, a i onima koji dođu. Mislim naravno, na muslimane - Bošnjake, prije svega. Evo, to bi izdvojio kao neki moj doprinos, da ne kažem, uspjeh", ističe muftija Kozlić.

Uzdasi za Arnaudijom

Kaže da mu je žao što uskoro odlazi sa pozicije muftije banjalučkog, a da nije obnovljena i džamija Arnaudija u Banja Luci.

"Jeste, žao mi je. Evo, već mjesec-dva dana kako prolazim pored džamije Arnaudije, pomalo uzdahnem i kažem: izgleda da ja, ipak, neću biti na svečanom otvaranju. Vidim kako se ona polahko uspravlja. Koristim priliku da se u moje i u ime Muftijstva banjalučkog Islamske zajednice u BiH zahvalim našim prijateljima iz Republike Turske, odnosno Direkciji vakufa Republike Turske koja je preuzela kompletnu finansijsku konstrukciju i koja će taj projekat, ako Bog da, završiti. Ja se nadam uskoro", navodi muftija Kozlić.

I time će se, kaže, zaokružiti obnova vjerskih objekata, odnosno džamija od posebnog značaja.

"Nakon Ferhadije i Aladže, bit će ako Bog da, završena i džamija Arnaudija i to svakako raduje. Jer, i džamija Arnaudija nedostaje Banjoj Luci. Kao što sam kazao 2016. godine da razglednica Banje Luke nije kompletna bez džamije Ferhadije, tako će ona sa džamijom Arnaudijom biti još ljepša i upotpunjenija. Svako se radujem da se to privodi kraju", poručio je muftija Kozlić.

Bosanski može u Srbiji, a ne može u Banjoj Luci

Boli ga, kaže, što se na prostoru Muftijstva banjalučkog, ali i drugim dijelovima RS-a djeci u školama, ali i generalno stanovnicima bošnjačke nacionalnosti uskraćuje pravo da svoj jezik nazivaju bosanskim.

"Teško je to objasniti. Teško je to uopšte razumjeti. Kada čujete da se bosanski jezik izučava u Srbiji, u Makedoniji, ovih dana sam razgovarao sa prijateljem koji mi kaže i da naša djeca u Norveškoj, u školama, sasvim prirodno uče svoj maternji jezik koji se zove bosanski. U zemljama širom Evrope, Sjeverne Amerike, svugdje u demokratskom svijetu to je osnovno ljudsko pravo. Prema njemu vi imate pravo svoj jezik nazvati kako želite. A, znamo mi kako zovemo svoj jezik. I to je nešto što se ne može razumjeti. Naravno, uvijek skrećem pažnju da to jeste naša briga. Ali, oni koji trebaju da se bave tim pitanjem, to su političari, trebali bi uložiti dodatne napore da se to riješi i da naša djeca konačno u Konjević-Polju, odnosno u Vrbanjcima, Kotor-Varoši imaju pravo na bosanski jezik, odnosno nacionalnu grupu predmeta", ističe muftija Kozlić.

Navodi kako nije samo takav slučaj na prostorima Republike Srpske, nego ima još primjera.

"To je ne znam koliko posto, desetak, možda ne i toliko djece, u RS-u. Šta je sa ostalom djecom, o čijem pravu se uopšte ne govori, a koji nemaju pravo nimalo bar da tako kažem uče svoj, bosanski jezik u školama u BiH. Tako da se nadam da će se političari pozabaviti tim pitanjem i da će to u što skorije vrijeme riješiti", poručuje muftija Kozlić.

Borba protiv korupcije i nepotizma bitna za ostanak

Muftija Kozlić poručuje kako je problem odlazaka ljudi iz Bosne i Hercegovine ozbiljan i da ga to pitanje brine. Dodaje kako smatra da bi ovaj problem trebao zabrinjavati svakog normalnog čovjeka.

"To više nije slučaj, to je pojava. Ja ne znam kako, da li mi imamo sada kapaciteta da tu pojavu zaustavimo. Šta će uopšte ostati na ovim prostorima? Sa svoje strane sam boraveći tamo, u Banjoj Luci, posebno to naglašavao, zato što se to tamo osjeti. Zato što tamo je ionako umanjen broj Bošnjaka, muslimana, povratnika. I zato što se to tamo vidi. Mi znamo što se kaže, u glavu, svaku porodicu koja ode iz Prnjavora, Bosanske Dubice... Ja to svaki dan slušam od mojih imama da kažu nedostaje mi za dva mjeseca toliko i toliko djece, porodica... To su strahovi. Često govorim, ako ovakav trend nastavi, ne znam hoće u tim nekim krajevima ostati Bošnjaka, muslimana. Možda će ostati samo naši simboli. Ali, vidjet ćemo šta će na kraju biti", ističe muftija Kozlić.

Poručuje kako se moraju poduzeti konkretne aktivnosti, odnosno hitno djelovati kako ne bismo ostali bez stanovništva.

"Naravno da nas to sve zabrinjava. I treba da nas zabrinjava. Treba da znamo da moramo mijenjati ambijent, da se neće stanje promijeniti ako mi ne promijenimo ovdje ambijent, ako se ne budemo žustrije zalagali za borbu protiv korupcije, nepotizma, odnosno smanjenja doprinosa na plaće, prava radnika, povećanja plaća što je osnovni razlog, ekonomski za sigurnost. Ali, ljudi ne idu samo zato što su im plaće male, nego zato što ne vide perspektivu u ovakvim konstalacijama političkih odnosa ovdje u BiH, između entiteta, kantona... Dakle, dok mi ne shvatimo da to moramo mijenjati bojim se da će nam ljudi odlaziti i da će ih možda u skorije vrijeme biti više izvan BiH nego što ih je sada u BiH", navodi muftija Kozlić.

Već je, kaže, javna tajna da građevisnke firme, ali ne samo one, žale se kako nemaju radnika, kako ne mogu naći radnu snagu...

"Sve su to problemi sa kojima bi se naše društvo trebalo baviti. Nažalost, mi se još uvijek bavimo nekim drugim, manje važnim pitanjima, a narod odlazi", upozorava muftija Kozlić.

Muftija na misi, biskup na podne namazu

Navodi pozitivno djelovanje vjerskih lidera na procesu pomirenja u BiH, zajedničkom obilasku stratišta svih naroda, ali cijeni kako se treba aktivnije djelovati i kada je u pitanju cjelokupno bh. društvo.

"Uvijek se može više i bolje. I to često ističem da mi kao vjerski lideri, odnosno vjerske zajednice moraju sami inicirati susrete, dijaloge, razgovore, podnositi inicijative. Ne čekati kao što mi u cijelom društvu čekamo da nas neko sa strane pogura, inicira neke susrete, konferencije, akcije... Tako je nažalost i sa vjerskim liderima. Dok se to ne desi, neće se stanje mijenjati. Što se tiče toga, vjerski lideri imaju važnu ulogu. To je nesporno", cijeni muftija Kozlić.

Saradnju vjerskih zajednica i vjerskih lidera smatra izuzetno važnim u Bosni i Hercegovini.

"Dovoljno je samo da vas ljudi vide zajedno, da se uslikate zajedno, da sjedite zajedno. Da se to vidi, da se čuje. To ima jako puno efekta na relaksaciju odnosa i dobro razumijevanje. Tako da značajna je uloga vjerskih zajednica, odnos vjerskih lidera i oni svakako mogu i trebaju biti angažiraniji i kada govorimo o našem sveukupnom stanju da zahtijevaju, ne samo savjetuju, da se stanje mijenja. Jer, pitanje je kome će oni biti lideri za kratko vrijeme u nekim područjima BiH. Ako ne odluče da aktivnije djeluju", ističe muftija Kozlić.

A, kako se može, mora i treba, kaže, želi što više pokazati i vlastitim primjerima.

"Prije mjesec dana sam prisustvovao, radnom otvaranju katoličke crkve na Petričevcu u Banjoj Luci. Prisustvovao sam misi koju je predvodio Franjo Komarica, biskup banjalučki. To jako puno znači malobrojnim katolicima, Hrvatima u Banjoj Luci. Kao što je nama značilo kada je biskup Komarica bio na molitvi, odnosno podne-namazu u Ferhadiji i kada se molio na svoj način. Tako da su to bile poruke koje su obišle svijet. Toga treba biti više. I ti susreti trebaju biti češći. Govorim to i za Pravoslavnu crkvu i sve zajednice. Na tome sigurno treba više raditi", poručio je muftija Kozlić.

(Anadolu Agency)