Obilježen Dan sjećanja na sve poginule građane Sarajeva (VIDEO)

Zajedničkom komemorativnom sjednicom Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća Sarajeva i općinskih vijeća s područja Kantona Sarajevo, danas je u Narodnom pozorištu obilježena godišnjica masakra na Markalama i Dan sjećanja na sve stradale građane Sarajeva.

Bivši član Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Bogić Bogićević kazao je u obraćanju da se danas odaje počast svim žrtvama Sarajeva u periodu agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.

- Tada su beogradski režim i Slobodan Milošević, uime srpskog naroda i Jugoslovenska narodna armija koja je okrenula oružje protiv vlastitog naroda, ispisivali najsramnije stranice svoje historije, masovno sijući smrt i rušeći Sarajevo - rekao je Bogičević.

Ukazujući na to da se danas zločini falsificiraju, osporavaju, poriču i politiziraju te da biti ravnodušan na to znači biti saučesnik, smatra kako je istina neumoljiva te da niko od nje ne može pobjeći.

Oni uime kojih su počinjeni zločini i koji bi se trebali suočiti sa svojom prošlošću, moliti za oproštaj, koji bi trebali doživjeti katarzu koje nema, moraju da znaju, poručio je Bogičević, da se pokajanjem niko ne ponižava i da se ponos naroda ne može graditi na laži.

Podsjetio je da je na današnji dan 5. februara 1995. godine, gelerima granate ispaljene iz pravca Mrkovića ubijeno je 68, a ranjeno 138 civila.

- Sarajevska opsada, sa 1.425 dana jedna je od najdužih u historiji modernog ratovanja. Trajala je osam puta duže od bitke za Staljingrad i godinu i po duže nego opsada Lenjingrada - istakao je Bogičević, podsjetivši da je za vrijeme opsade, na Sarajevo dnevno ispaljeno 329 granata. Rekord od 3.777 granata, zabilježen je 22. jula 1993. godine.

Poručivši da ono što je Sarajevo preživjelo predstavlja civilizacijsku sramotu cijelog demokratskog svijeta, posebno Evrope, naglašava da se građani Sarajeva nikada nisu dali poniziti, a svijet je slao humanitarnu pomoć kao da se u BiH desila elementarna nepogoda, zemljotres, poplava, požar.

Bogičević je potcrtao da se žrtve ne smiju zaboraviti, da ne umru po drugi put, bačeni u bezdan zaborava te je najmanje što se može učiniti da se potiče sjećanje da se zauvijek zna ko i zašto je stradavao i gubio živote.

- To sjećanje na prošlost je ustvari pouka za budućnost, za život koji uvijek može donijeti nova velika iskušenja - zaključio je Bogićević.

Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elmedin Konaković ukazao je također na važnost obilježavanja ovog dana te da je to najmanje što za njih možemo učiniti.

- Ovo je dan kada se sjećamo onih najboljih, koji su dali živote za BiH i omogućili nam da živimo u slobodnoj BiH - kazao je Konaković, koji smatra da nije učinjeno dovoljno za porodice onih koji su dali svoje živote te da bi briga za njih trebala biti jedan od prioritetnih zadataka.

Zločinačkim pokušajem ocjenjuje izjednačavanje žrtve i agresora, istaknuvši da se u školi mora naučiti istina - ko su osuđenici za zločine i šta su oni uradili državi BiH, i najbitnije, ko je ubio 1.601 dijete u Sarajevu.

Zajedničkoj komemoraciji prisustvovao je veliki broj osoba iz političkog, diplomatskog i kulturnog života BiH.

Tokom opsade Sarajeva, ubijena je 11.541 osoba od toga 1.601 dijete. Ranjeno je više od 61.000 ljudi, od toga 15.000 djece.

Podsjetimo da su 5. februara prije 25 godina, na Markalama ubijeni: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.