Noć Lejletu-l-kadr brojni vjernici proveli uz mevlud i zikr u Aladža džamiji
, Published in BiH Featured- font size decrease font size increase font size
- Print Email
Dvadeset sedmu noć ramazana brojni vjernici proveli su u obnovljenoj Aladža džamiji u Foči, gdje je održana centralna manifestacija u povodu Lejletu-l- kadr za područje muftijstva goraždanskog.
Uz zajednički iftar i molitvu u najodabranijoj noći za muslimane u kojoj se upućuju posebne dove i želje, priređen je i poseban program, mevlud i zikr, a vjernici su dočekali sehur u prelijepoj Šarenoj džamiji, slijedeći Kur'anski ajet koji kaže da je u mubarek noći Lejletu-l-kadr, spas sve dok zora ne svane.
Vjernicima se obratio glavni imam Medžlisa IZ Foča Miralem ef. Hodžić dok je o značaju 27.noći, mjesecu posta i ibadeta i njegovim vrijednostima govorio direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka Ferid ef. Dautović.
Obnovljena fočanska ljepotica, otvorena uoči ramazana, zauzela je centralno mjesto u svetom mjesecu muslimana sa područja muftijstva goraždanskog ali i šire. Brojni vjernici iz BiH ali van njenih granica svakodnevno prisustvuju dnevnim namazima, a posebno iftarima i teravijama koji se organizuju u kompleksu Aladža džamije.
Dodjelom nagrada za literarne radove „Moj džemat“ na području muftijstva goraždanskog počela je i tradicionalna manifestacija u znak sjećanja na jednog od najistaknutijih muslimanskih intelektualaca, „Dani Husein ef. Đoza“, u okviru koje će večeras biti organiziran iftar u mjestu Turska ravan.
Riječ je o manifestaciji kojom se nastoji dati doprinos u obilježavanju i čuvanju sjećanja na život i djelo jednog od najznačajnijih ličnosti kod Bošnjaka u prošlom stoljeću.
U periodu do 18. septembra programom je predviđen niz sadržaja. Između ostalih, 22.juna u Ustikolini je predviđen Mevlevijski zikr, dok će se dan poslije održati i zikr na Presjeci kod Ustikoline.
„Svjedok turbulentnog vremena – generacija Gazi Husrev-begove medrese 1967-1972.“ Naziv je monografije koja će biti promovisana 5. Jula u Aladža džamiji.
Husein ef. Đozo smatra se jednom od najmarkantnijih ličnosti kod Bošnjaka u XX stoljeću. Rođen je 1912. godine u Barama, Ilovača kod Goražda. Osnovnu školu završio je u svom rodnom mjestu. Pohađao je Medresu ”Mahmed-paše Kukavice” u Foči, da bi nastavak svog daljeg školovanja nastavio u Sarajevu u Merhemića i Gazi Husrev-begovoj medresi. Završio je Šerijatsko-sudačku školu 1933. godine, da bi sljedeće, 1934. godine, kao stipendista Vakufske direkcije otišao u Kairo i upisao ”El-Azhar”, smjer šerijatsko pravo.
Diplomirao je 1939. godine. Po povratku u Sarajevo radio je kao profesor arapskog jezika u Okružnoj medresi, a 1941. godine postavljen je za vjersko-prosvjetnog referenta u Uredu reisu-l-uleme, da bi 1960 godine, nakon burnih životnih nedaća, prešao u Vrhovno islamsko starješinstvo kao vjersko-prosvjetni referent. Jedan je od zaslužnih ljudi za osnivanjem Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu gdje je kao i u Gazi Husrev-begovoj medresi radio kao profesor.
Doprinos Husein ef. Đoza bio je velik i neprocjenjiv na mnogim naučnim poljima u kojima je uzeo svoje učešće te je kao takav bio izuzetno cijenjen i van prostora bivše Jugoslavije.
(FENA)
