Prva međunarodna konferencija o zaštiti pisanog naslijeđa

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu 16. i 17. septembra biće održana Prva međunarodna konferencija o zaštiti pisanog naslijeđa, u organizaciji Biblioteke i Univerziteta u Sarajevu, a pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića.

Na Konferenciji će izlagati 15 renomiranih stručnjaka iz velikog broja zemalja i okupiće konzervatore i restauratore zaposlene u bibliotekama, arhivima, muzejima i  univerzitetima, kao i stručnjake drugih ustanova koji se bave bibliotečkom i arhivskom građom i umjetninama na papiru i pergamentu.

Riječ je o stručnjacima koji dolaze iz BiH, Hrvatske, Srbije, Italije, Holandije, Španije, Irske,  Turske, Indije i Malezije.

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke i predsjednik Organizacionog odbora (OO) Konferencije Osman Lavić podsjetio je za „Preporod“ kako je jedna od temeljnih zadaća Biblioteke da brine o zaštiti i restauraciji rukopisa, knjiga i drugih materijala od svih štetnih utjecaja, primjenjujući pri tome efikasna sredstva zaštite i konzervacije. 

„S obzirom na činjenicu da je arhivska, rukopisna i druga građa, prije dospijevanja u bibliotečke dolape, najčešće čuvana u neprimjerenim uvjetima, izložena prekomjernom utjecaju vlage, toplote i slično, nerijetko zaražena i u znatnoj mjeri oštećena, fokus naših aktivnosti je na čišćenju, liječenju i konzervaciji takve građe od daljnjeg propadanja i eventualnog prenosa zaraznih bolesti papira na zdrave dijelove fondova. S tim ciljem je prije desetak godina formirano posebno odjeljenje sa zadatkom efikasne i profesionalne konzervacije i restauracije građe koju Biblioteka već posjeduje u svojim fondovima ili se u sklopu privatnih kolekcija tek uključuje u njene fondove“, kazao je Lavić.

Prema njegovim riječima, organiziranje ove konferencije samo je nastavak aktivnosti Biblioteke da doprinese adekvatnijoj i na savremenim metodama zasnovanoj metodologiji čuvanja i tretmana starih knjiga.

Gazi Husrev-begova biblioteka je najstarija kulturna institucija u BiH, osnovana 1537. godine, i smatra se jednom od najstarijih javnih biblioteka u ovom dijelu Evrope.

Biblioteka posjeduje vrlo vrijednu bibliotečku građu, koja je podijeljena u sedam fondova, od kojih posebnu vrijednost i značaj ima fond rukopisa, unutar kojeg se čuvaju raritetni i unikatni rukopisi nastali između 12. i 20. stoljeća.

U rukopisnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke nalazi se ukupno 10.585 rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku, sa oko 20.000 većih i manjih djela iz svih oblasti nauka koje su se izučavale u vrijeme njihovog nastanka. Rukopisi su napisani ili prepisani u raznim krajevima islamskog svijeta, osobito u pojedinim većim i značajnim centrima kao što su Mekka, Medina, Kairo, Bagdad i, naročito, Istanbul.

Rukopisna zbirka sadrži same krune, dragulje islamske kaligrafije i islamske umjetnosti, a među njima posebno izdvajamo rukopise na turskom jeziku, koji se ističu svojom kaligrafijom, izvanrednom likovnom opremom, posebno urađenim povezom i mnogim drugim karakteristikama.

Kroz svoje skoro petstogodišnje kontinuirano djelovanje i rad Gazi Husrev-begova biblioteka bila je pokretač i nositelj velikog broja kulturno-obrazovnih i naučno-istraživačkih ideja i projekata.

Osim velikog broja nagrada i priznanja za rad, Fond rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke je u januaru 2018. godine upisan UNESCO Registar „Pamćenje Svijeta“ (UNESCO Memory of the World International Register) i spada u najveća blaga pokretnog kulturnog naslijeđa BiH, ali i značajan dio svjetskog pisanog naslijeđa.