Novalić: Tunel Prenj određuje rok za završetak čitavog Koridora Vc
, Published in BiH Featured- font size decrease font size increase font size
- Print Email
Federalni premijer Fadil Novalić izjavio je danas u Sarajevu da bi jedna cijev tunela Prenj sa pristupnim dionicama mogla biti završena za sedam godina.
Na naučno-stručnom skupu o tunelu Prenj "Izazovi građenja", a koji se održava u Sarajevu, Novalić je naveo da to određuje i rok za završetak čitavog Koridora Vc, jer su ostale dionice, kako je dodao, mnogo lakše za gradnju.
Premijer FBiH je istaknuo da planina Prenj predstavlja najveću prirodnu prepreku na Koridoru Vc i da bi taj tunel dužine 10 km bio deveti najduži u Evropi.
- Zato smo organizirali ovaj skup sa priznatim stručnjacima iz Austrije i Švicarske kako bi nam ukazali na opasnosti i prednosti koje možemo iskoristiti pri iskopu tunela - rekao je Novalić.
Pojasnio je da bi za početak bila građena jedna cijev tunela i druga tehnička cijev, te da građanima duguju objašnjenje zašto su radovi na Koridoru usporili iako naplaćuju akcize, a, kako kaže, razlog je zahtjevnost preostalih dionica.
Precizirao je da su sredstva za izgradnju već osigurana od Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicijske banke za pristupnu dionicu od Ovčara do Konjica - 170 miliona eura, za sam tunel koji s jednom cijevi košta 240 miliona eura, te za dionicu od tunela do Vrapčića još 170 miliona eura.
- Dionica bi bila funkcionalna uz dodatak poddionice Mostar-sjever što bi ukupno koštalo 820 miliona eura i postoji zatvorena finansijska konstrukcija između EBRD-a, EIB-a, a i bh. banke bi osigurale 450 miliona KM - pojasnio je Novalić.
Naglasio je da je izgradnja infrastrukture važna jer BiH spašava od recesije koja već zahvata Evropu, budući da je 92 posto materijala za izgradnju autoputa iz domaćih izvora, a jedno radno mjesto na izgradnji autoputa generiše još 2-3 u drugim sektorima.
Premijer Novalić ntakođer naglašava da bi izgradnja te dionice značajno poboljšala saobraćajnu prohodnost BiH jer bi put od Sarajeva i Mostara mogao trajati manje od sata, a međunarodni koridor bi privukao promet putnika i roba od Budimpešte prema Jadranu.
