Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH u naredna dva dana trebao bi se izjasniti o predloženim zakonskim rješenjima za koje je izmjene tražio Ustavni sud, a one se vezuju za Zakon o notarima u Federaciji BiH.
"Izmjene se odnose konkretno na potvrdu gdje notari daju konačno rješenje. Sada se uvodi pojam solemnizacije da bi druga osoba, recimo advokat, koja je te struke, mogla uraditi određeni ugovor ili rješenje, a na kraju notar provjerava da li je to usklađeno sa postojećom zakonskom regulativom", kazao je Feni predsjednik Odbora za ekonomska i finansijska pitanja Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Husein Rošić.
Ostali prijedlozi izmjena zakona o naslijeđivanju, registraciji poslovnih subjekata, stvarnim pravima, zemljišnim knjigama i Porodičnog zakona u FBiH, koji se vezuju za Zakon o notarima, tiču se samo odredbe da se uvodi pojam solemnizacije - postupak potvrđivanja isprava za koje nije obvezna notarska obrada.
"Inače, Zakon o notarima se mijenja u nekoliko odredbi, a jedna od njih je da na 20.000 stanovnika imate jednog notara. Što je jedan nonsens. Konrektno, u Bihaću imate 55.000 stanovnika i imate dva notara koji bi u biti trebali pokriti sve zahtjeve građana. Odmah se stvara sumnja da je to jedna ogromna zarada – dva čovjeka koji ne mogu ni fizički ni psihički stići sav taj posao da urade. Ovdje se ukida odredba, to jest daje se mogućnost da se imenuje više notara, da to donose kantonalna ministarstva pravde, a da konačan cjenovnik usluga utvrđuje Federalno ministarstvo pravde uz mišljenje Notarske komore", istakao je Rošić.
Podsjećamo, Ustavni sud FBiH je presudom od 6. marta utvrdio da pojedine odredbe ovih zakona, kojima je propisana obvezna notarska obrada za određene pravne poslove, nisu u skladu sa Ustavom FBiH.
Ustavni sud je ranijom presudom od 2. decembra 2015. godine utvrdio i da članci 6.,27. i 73. Zakona o notarima nisu u suglasnosti sa Ustavom jer propisuju pravne poslove za koje je obvezna notarska obrada isprava. Zato je Vlada FBiH u parlamentarnu proceduru uputila i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o notarima, koji uvodi postupak solemnizacije.
U to spadaju pravni poslovi o reguliranju imovinskih odnosa između bračnih drugova, kao i onih koje žive u izvanbračnoj životnoj zajednici, poslovi čiji je predmet prijenos ili stjecanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, zatim kojima se sačinjavaju osnivačka akta godspodarskih društava i utvrđuje njihov statut i svaka njegova promjena.
Dakle, navedene pravne poslove u vidu privatne isprave mogu sačinjavati same stranke u postupku, ali s ciljem zaštite pravne sigurnosti neophodno je da ih solemnizira notar po postupku koji je detaljno propisan u predloženim izmjenama i dopunama Zakona o notarima.
(Fena)