Izvještaj Tegeltije potvrdio navode da se vodi hajka na Armiju RBiH

Da se u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina provodi kampanja pokušaja izjednačavanja odgovornosti svih strana za počinjene ratne zločine, na način da se masovno podižu optužnice protiv pripadnika Armije Republike BiH, a o čemu se do sada javno govorilo u medijima i za medije, potvrdio je i predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Milan Tegeltija.

Obrazlažući pred Narodnom skupštinom RS-a Godišnji izvještaj o radu VSTV-a BiH, Tegeltija je kazao da su u periodu od 2004. do 2015. godine u Tužilaštvu BiH podignute 53 optužnice protiv 102 osobe zbog zločina nad žrtvama srpske nacionalnosti, dok je u periodu od 2015. do 2018. godine podignuta 41 optužnica protiv 126 lica u predmetima u kojima su žrtve srpske nacionalnosti.

Kako bi otklonio svaku sumnju na koga se te optužnice odnose, Tegeltija je pobrojao područja na kojima su ti zločini navodno izvršeni, a koja su za vrijeme agresije uglavnom bila pod kontrolom Armije RBiH. Dakle, u tri godine su podignute optužnice protiv više pripadnika Armije RBiH nego što je to bio slučaj u prethodnih 11 godina.

Trend o kojem Tegeltija govori, a koji se vremenski podudara sa periodom u kojem su Bošnjaci "etnički očišćeni" sa čelnih pozicija u državnim pravosudnim institucijama, je nastavljen i u 2019. godini. Od početka ove godine, kada je VSTV zvanično potvrdio novi mandat Gordane Tadić na poziciji glavne državne tužiteljice, Tužilaštvo BiH je podiglo devet optužnica za ratne zločine, sedam protiv pripadnika Vojske RS-a i dvije protiv pripadnika Armije RBiH.

Ono što je zanimljivo jeste da je u okviru sedam optužnica protiv pripadnika Vojske RS-a optuženo devet osoba, a isto toliko pripadnika Armije RBiH je optuženo u okviru dva predmeta. Ta praksa suštinski mijenja percepciju karaktera ratnih dešavanja u BiH na način da se zločini koji se stavljaju na teret pripadnicima Vojske RS-a predstavljaju kao pojedinačni činovi "neodgovornih pojedinaca", dok se zločini u kojima su navodno učestvovali pripadnici Armije RBiH predstavljaju kao rezultat šireg zločinačkog poduhvata.

Procesuiranje odgovornih za ratne zločine, neovisno kojem narodu i kojoj vojnoj ili policijskoj formaciji oni pripadali, nije sporno, ali je definitivno sporno kada je procentualno učešće optuženih po nacionalnoj pripadnosti obrnuto proporcionalno etničkoj zastupljenosti u ukupnom broju žrtava u proteklom ratu.

O kakvom se skrnavljenju karaktera rata radi, dovoljno govori činjenica da je za ubistvo 12 pripadnika HVO-a i dvije žene hrvatske nacionalnosti u Križančevom Selu u januaru ove godine optuženo osam pripadnika Armije RBiH, dok je, poređenja radi, za ubistvo 27 bošnjačkih civila u selima u tadašnjoj općini Bosanski Novi u maju ove godine optužena jedna osoba.

U ovoj godini Tužilaštvo BiH, kojim rukovodi glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, nije podignuta niti jedna optužnica protiv pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) ili nekih srodnih vojnih ili policijskih formacija sa hrvatskim predznakom. Od presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u predmetu "Prlić i drugi" 29. novembra 2017. godine, Tužilaštvo BiH je podiglo tek četiri optužnice protiv nekadašnjih pripadnika HVO-a.

U prvoj godini nakon izricanja te presude je, podsjećanja radi, Tužilaštvo BiH podiglo 29 optužnica za ratne zločine. U 22 optužnice protiv pripadnika Vojske RS-a su optužene 34 osobe, dok je u četiri optužnice protiv pripadnika Armije RBiH optuženo njih čak 43.

Na ove činjenice je, sudeći prema posljednjim izjavama, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić jako ponosna.

- Ukoliko je optuženi iz naroda kojem pripadam, kritikovat ću onog drugog i uvijek je neko nezadovoljan, a ja to smatram svojim velikim uspjehom – kazala je Tadić u intervjuu za BHRT.

(Faktor)