Temeljno pitanje kojim ćemo se baviti nije kako pomoći BiH da krene naprijed, nego kako spriječiti da krene unazad. Trenutni trendovi pokazuju da postoje napori da se ponište forme, istakao je visoki predstavnik Valentin Incko u svom govoru pred Savjetom bezbjednosti UN-a.
Kao jedan od problema istakao je politiku RS, jer, kako je rekao, ona “blokira rad državnih institucija”
“Kao problem istakao bih politiku RS koja isklučuje rad državnih institucija i nerazumno blokira budžet BiH, dok istovremeno povećava budžet entiteta. Takođe bih želio skrenuti pažnju na nedostatak održive fiskalne koordinacije u BiH i povezane koordinacije fiskalnog koordinacionog tijela, takozvanog Fiskalnog savjeta”, napomenuo je Incko.
Kao gorući problem je istaknut, kako je naveo Incko, “odliv mozgova iz BiH”
“Podaci o migracijama i odlivu mozgova govore da je pola BiH emigriralo iz države. U skladu sa Svjetskom bankom najveći domaći rizik je izazovna politička strukturna reforma. Ljudi žele poslove, ali i pravdu”, naveo je Incko.
“Sljedeće godine je 25 godina mirovnog sporazuma. Vladavina prava, sloboda medija, borba protiv korupcije, opšti nedostatak politike, ravnopravnost polova i dalje su ogromni problemi u BiH. Sada je važnije nego ikada da sačuvamo Dejtonsku strukturu i ovlaštenja koja su data visokom predstavniku. Međunarodna zajednica mora da radi i da ispuni obećanja za bolju budućnost građana BiH”, naveo je Incko pred Savjetom bezbjednosti UN-a.
Incko je naglasio neohodnost saglasnosti među političkim strankama kada je u pitanju put BiH ka EU
“EK je dala svoje mišljenje o BiH, to jest o njenoj aplikaciji za člansvo u EU. EK je istakla 14 ključnih područja na kojima se BiH mora popraviti kada je riječ o procesu otvorenih pregovora za pristupanje pošto je cilj za članstvo EU jedno od ključnih područja koje zahtijeva konsenzus na političkom spektru, on treba da bude polazna tačka BiH, odnosno stranke na tom polju moraju da pronađu zajednički put. Trenutna blokada državnog parlamenta onemogućava BiH da provede reforme kako bi se poboljšala u ključnim područjima koja su istaanuta u tom mišljenju.”
“Vlasti RS su najavile sjednice koje će s eodržati kasnije tokom mjeseca gdje će razgovarati o odlukama visokog predstavnika. Oni neprestano preispituju validnost naših odluka. Takođe se protive uspostavljanju i održivosti državnih institucija i kažu da bi se RS mogla povući iz tih institucija, bez obzira što su sve odluke ratifikovane na državnom i entitetskim parlamentima”.
Incko smatra da je zabrinjavajuće da se ovi pokreti stalno pojavljuju uz destabilizirajuću rektoriku koja postoji, a lideri i dalje tvrde da su posvećeni EU integracijama.
Visoki predstavnik je izrazio zabrinutost sve jasnijim tezama tri vodeće političke partije u BiH, od kojih svaka iznosi svoj stav i svoje viđenje zemlje.
“Neki politički lideri i dalje daju separatističke teze i predviđaju da će se BiH raspasti, dok neki hrvatski predstavnici takođe traže teritorijalno preuređenje države. U isto vrijeme, najveća bošnjačka stranka kao i 2015. godine i sada su usvojili platformu stranke, koja zagovara RBiH, što takođe nije od pomoći ovim okolnostima”, napominje Incko.
Incko je pomenuo i “militarizaciju policijskih snaga RS”, nazvavši je alarmantnim signalom za Evropu.
“U ovakvom okruženju moramo da mislimo na militarizaciju policijskih snaga RS. To šalje alarmantni signal Evropi. Moramo budno pratiti ovo pitanje i boriti se protiv separatistčke retorike. Ne treba nam više policije. Umjesto toga, treba nam manje policije”, navodi visoki predstavnik.
(BHRT/Fena)