Konferencija o pravu BiH na pomorsku teritoriju - spor s Hrvatskom

U organizaciji Pomorskog društva BiH danas je u Sarajevu održana tematska konferencija "Problem proglašenog suvereniteta Republike Hrvatske na pomorskoj teritoriji BiH", na kojoj su istaknuti profesori i stručnjaci tretirali pravno-politički aspekte međunarodnog sporenja između naše zemlje i Republike Hrvatske na Jadranskom moru, te razgovarali o njegovom ekonomskom i društvenom značaju.

Profesor dr. Muriz Spahić govorio je o okeanografskim odlikama bosanskohercegovačkog primorja, te se osvrnuo na problem uređenja granica sa susjednim zemljama koji za sobom povlači i druge izazove.

"BiH je, od svoje slobodne postojanosti, trebala urediti granice sa susjednim zemljama. Međutim, to uređenje nije došlo ni nakon 20 godina. Na osnovu toga nije moguće govoriti ni o površini BiH jer nisu uređene granice, a jedna od tih neuređenih je na Jadranskom moru. BiH polaže pravo na izlazak na Jadransko, pa i otvoreno more. Međutim, naša zemlja nije uspjela da to svoje pravo izdejstvuje na međunarodnom planu“, kaže profesor Spahić.

Na Konferenciji se govorilo i o pravu na pristup otvorenom moru koje BiH ima prema Konvenciji Ujedinjenih naroda (UN) o pravu mora. Ujedno je to bila i prilika da se predoči važnost razvijanja turizma u jedinom bh. primorskom gradu Neumu.

Profesor dr. Asim Bajrambašić osvrnuo se i na spornu gradnju Pelješkog mosta čime bi se BiH uskratilo spomenuto pravo.

"Pelješki most posljedica je hrvatskog proglašavanja suvereniteta na pomorskoj teritoriji BiH te je na taj način prisvojila dio naše zemlje. BiH na taj način više nije pomorska zemlja prema Pomorskom zakoniku koji je donesen ratne 1994. godine", kazao je profesor Bajrambašić.

Jedna od učesnica Konferencije prof. dr. Hanka Vajzović kazala je kako je slučaj Pelješkog mosta pravno-političko pitanje, te da se radi o, kako kaže, prvorazrednom bilateralnom pitanju koje se trenutno čini nepremostivim između BiH i Republike Hrvatske.

"Taj most nije jedina crna tačka u odnosima ovih država ali je postao ključna riječ i izvanredno rabljena tema za govor mržnje na društvenim mrežama“, kazala je Vajzović, osvrnuvši se na dugogodišnja pisanja hrvatskih medija, gdje uočava stalne oscilacije u načinu tretiranja odnosa BiH i Hrvatske kroz gradnju Pelješkog mosta.

Tokom trajanja prvog panela tretirala su se i pitanja modaliteta rješavanja međunarodnog spora, trenutno stanje i budući izazovi te pitanja razgraničenja.

Učesnici na drugom panelu  govorili su o pomorskom saobraćaju i njegovom značaju za BiH, stanju okoliša na morskom i primorskom području naše zemlje, ekonomskim potencijalima Jadranskog mora BiH u svjetskoj ekonomiji.

Ekspert za turizam Zoran Bibanović ukazao je na primorske potencijale koje naša zemlja posjeduje, ali se ne koriste onoliko koliko je to potrebno.

„U ekonomskom i društvenopolitičkom pogledu gubimo mnogo. Naša jedina mediteranska destinacija je pomorsko dobro i saobraćajno je izolirano. Postoje studije koje predviđaju povezivanje Neuma sa Čapljinom, te bi Neum tako postao odredište evropskih željezničkih operatera. Neum bi u tom slučaju mogao funkcionirati tokom cijele godine. Sada je tamo prisutna stara infrastruktura a kapitalni objekti potječu iz osamdesetih godina“, rekao je Bibanović.

BiH ima pomorski potencijal, no prije toga potrebno je riješiti sporna pitanja sa susjednom državom Hrvatskom u pogledu Pelješkog mosta koji je predmet različitih sporenja već nekoliko godina.