Strategija razvoja FBiH - Definirati mjere za snažniji privredni rast

Međusektorske konsultacije okupile su ključne aktere infrastrukturnog razvoja Federacije BiH, a bile su posvećene mjerama koje je potrebno poduzeti u narednom periodu, koje se odnose na infrastrukturni i prostorni razvoj koji uključuje energiju, okoliš i transport.

- Ovdje je u pitanju naš pristup kako da nađemo svoje mjesto u globalnim trendovima kako bi ljudi u BiH imali viši životni standard – izjavio je za Fenu konsultant za izradu strategije i univerzitetski profesor Anto Domazet.

Strategija se, kako je dodao, fokusira na četiri ključne oblasti, a to su ekonomija, socijalni razvoj, bolja javna uprava, te mir i sigurnost, odnosno posebno ističe oblast okoliša i infrastrukturnog razvoja.

Kada je riječ o ekonomskom razvoju, dodao je Domazet, Federacija BiH se nalazi pred brojnim izazovima, prije svega kako iskoristiti svoje potencijale u ljudskom kapitalu, zatim u prirodnim resursima, te kako to uz dobru javnu upravu uvezati kako bi se efekti razvoja odrazili i na podizanje socijalnog standarda stanovništva, na bolji kvalitet javnih servisa, zdravstva, obrazovanja, penzija itd.

Izazov:  Rast zasnovan na izvozu

- Ono što je u ekonomskom razvoju poseban izazov za Federaciju BiH to je orijentacija na rast zasnovan na izvozu. Domaće tržište koje je malo, te tehnologije koje zahtijevaju veliko tržište impliciraju izvozni rast i on podrazumijeva izuzetan rast ljudskog kapitala, primjenu informaciono komunikacijskih tehnologija i posebno rast zasnovan na zelenoj ekonomiji koja će uvažavati principe dekarbonizacije, obnovljivosti energetskih izvora i podizanje energetske efikasnosti – kazao je Domazet.

Napomenuo je da je izvozna strategija posebno značajna za sektor proizvodnje prije svega metalske i industrije namještaja, prehrambene industrije, kao i industrije koja je radno intenzivna i koja bi trebala da podigne svoju dodanu vrijednost u sektoru odjeće, obuće i kože.

- Posebno je značajan i perspektivan sektor usluga gdje vidimo predvodnike u IKT, u turizmu i u izvozu poslovnih servisa – dodao je Domazet.

Ukoliko se sagledaju trendovi koji su prikazani u svijetu i sasluša sve ono ovo što su vizije i želje građana BiH u budućnosti, kako je kazao univerzitetski profesor Mirza Kušljugić, to dvoje se podudara.

-Dakle, građani BiH žele održivi, čišći, ekološki prihvatljiviji energetski sistem. Ne žele zagađenje zraka, neefikasne energetske kompanije i u tom kontekstu je vizija koja se sama po sebi nameće upravo ovo što je aktuelni put ka EU i možemo to nazvati energetskom tranzicijom, dekarbonizacijom, zelenim rastom, čistom energijom isl. – naveo je Kušljugić dodajući da trenutni razvoj tehnologija i projekcije pokazuju da je to ekonomski isplativo.

Kušljugić je posebno naglasio da su potencijali BiH kada je riječ o obnovljivim izvorima energije jedni od najvećih u Evropi, uzimajući u obzir hidropotencijal koje imamo i koji je još neiskorišten, vjetropotencijal, solarni i potencijal biomase. Dodao je da BiH ima mnogo veće potencijale obnovljivih izvora energije nego fosilnih goriva.

Jedan od učesnika radionice Izet Bajrambašić je kazao da mu je posebno zanimljiv segment radionice koji tretira razvoj IKT-a uzimajući u obzir da se mnoge mjere zasnivaju na društvu znanja.

- Federacija BiH, odnosno BiH mora raditi širokopojasne mreže, brzi internet, akademsku mrežu, priključiti se mreži razvoja i edukacije u Evropi jer samo tako možemo govoriti o pametnom razvoju i energetskog sektora i obrazovanja, zdravstva itd. – dodao je Bajrambašić.

Pomoćnik direktora u Federalnom zavodu za programiranje razvoja i šef tima za izradu strategije razvoja FBiH Nijaz Avdukić je kazao da će nakon današnje i niz radionica održanih u proteklom periodu, te svih komentara i prijedloga koje su dobili, napraviti jedan dokument koji će biti upućen u javnu raspravu i uskoro biti prezentiran u četiri grada u FBiH.