Promocija u Mostaru: Dževad Karahasan - „Što pepeo priča“ (AUDIO)
, Published in Društvo Featured- font size decrease font size increase font size
- Print Email
Radio BIR
Trilogija Dževada Karahasana o Omeru Hajamu „Sjeme smrti“, „Utjeha noćnog neba“, i „Miris straha“ objavljena u izdanju Simurg medie pod naslovom „Što pepeo priča“ predstavljena je u subotu (16.04.2016.) u Mostaru u organizaciji Vijeća bošnjačkih intelektualaca.
O ovom iznimno vrijednom književnom djelu pored autora govorila su još prof.dr. Dijana Hadžizukić i urednik izdanja Filip Mursel Begović.
„Bilo nam je bitno, kroz vrijednosni sud, kontekstualizirati književne fenomene u Bosni i Hercegovini i dijagnosticirati trenutačno stanje u književnosti. Željeli smo artikulirati svoj stav i književni ukus, afirmirati bosanskohercegovačku književnost i njenu svestranost“ o razlozima objavljivanja romana Dževada Karahasana, ali i o uređivačkoj politici sedmičnog časopisa Stav čiji je glavni i odgovorni urednik kazao je Begović. Takvo opredjeljenje potpuno je suprotno uobičajenom otklonu BH-a medija od kulture jer nastoji doprinijeti općoj kulturi sjećanja. „Ne odričemo se tradicije na uštrb savremenosti, nju samo slijedimo. Moderni smo ali slijedimo tradiciji. Radimo na kulturi sjećanja. Nismo mogli imati bolji start od Dževada Karahasana“, naglasio je Begović.
Pojašnjavajući osnovne karakteristike romana prof.dr. Dijana Hadžizukić je pojasnila da se roman možemo čitati odvojeno onako kako je izlazio, ali on dobiva svoj puni smisao tek onda kad ga pročitamo kao cjelinu. Glavni junak je čuveni pjesnik, matematičar, filozof, astronom Omer Hajam, kojeg u vrijeme njegovog života nisu smatrali važnim pjesnikom. „On ni danas ne zauzima tako važno mjesto u savremenoj iranskoj književnosti onako kako na njega gledamo iz ove evropske perspektive. Njega se tek spominje uzgred kada se govori o filozofskoj rubaiji“, kazala je Hadžizukić.
Karahasan je prije interpretacije i pojašnjenja pojedinih dijelova romana u kojima je, dakako, unio i lična zapažanja o pojavnim, manifestacionim društveno civilizacijskim tokovima, duboko oslonjene na orginalna Hajamova promišljanja o suštini svijeta, života i ljudskih osjećanja, analizirao odnos slobode ljudskog promišljanja u odnosu na vlast, u odnosu na ideološke matrice ustvrdivši da misleći čovjek i vlast teško mogu ići skupa, jer ideologija podrazumijeva skučivanje i pojednostavljivanje duhovnoga.
„Ideologija je proizvodnja neprijatelja i njoj trebaju protivnici mnogo više od zraka ili vode, piscu protivnici uopće ne trebaju“, rekao je Karahasan.
Od mnogobrojnih i likova profesorici Hadžizukić, a vjerovatno i brojnim poštovaocima Karahasanovog spisateljskog rada, posebno je pažnju privukao lik Vukca, mladog Bosanca, koji se zbog križarskih pohoda i ranjavanja našao u Hajamovom svijetu.
Radio BIR/H.E.
