U izdanju El-Kalema i Muftijstva banjalučkog iz štampe je upravo izišao prijevod Kur'ana Miće Ljubibratića Hercegovca. Ljubibratićev prijevod prati i dodatni svezak eseja akademika Enesa Karića, Svjetovi Kur'ana.
U redakciji projekta bili su: dr. Hilmo Neimarlija, dr. Enes Karić, dr. Dževad Hodžić i mr. Mustafa Prljača. Urednici svezaka su: Mustafa Prljača i Aida Mujezin-Čolo. Dizajn je uradio Tarik Jesenković, lekturu Aida Krzić.
KOPAH ili prijevod Kurʼana Miće Ljubibratića Hercegovca (1839-1889) pojavio se u Beogradu - „Pečatano o trošku zadužbine Ilije Milosavljevića-Kolarca, Državna štamparija, Biograd, 1895.“
Ljubibratićev prijevod Kurʼana smatra se prvim objavljenim i cjelovitim prijevodom Kurʼana na našem jeziku. To je i prvi cjeloviti prijevod Kurʼana koji je objavljen ćiriličnim pismom na zapadnom Balkanu, te prvi cjeloviti i objavljeni prijevod Kurʼana uopće na zapadnom Balkanu.
Pouzdani izvori govore o dobrim namjerama Miće Ljubibratića Hercegovca u ovom njegovom hrabrom prevoditeljskom činu. Pozivajući se na dokumente, Muhamed Hadžijahić (1918-1986) navodi misao Miće Ljubibratića Hercegovca u kojoj kaže:
„Izmirenje s muhamedancima srpske narodnosti moja je misao na kojoj radim još od 1861. godine. Od mog dolaska u Beograd 1867. tu sam misao preporučivao svim srpskim vladama do 1874.“
Kao vođa Hercegovačkog ustanka 1875. godine, Ljubibratić je učestvovao u mirovnim pregovorima sa bošnjačkim predstavnicima iz Trebinja, Nevesinja i Mostara. Ti su ga kontakti osnažili u uvjerenju da se sa „muhamedancima srpske narodnosti“ - kako je on nazivao bosanskohercegovačke muslimane - treba postići izmirenje i s njima se dogovarati o uređenju Bosne i Hercegovine. Ovaj njegov prijevod Kurʼana jedan je od plodova njegovih nastojanja u tom pravcu.
Danas, više od 120 godina od prvog izdanja KOPAHA, historijske okolnosti i prilike, kao i razlozi koji su naveli Miću Ljubibratića na ovaj poduhvat, polahko padaju u zaborav.
Ljubibratićev prijevod Kurʼana je iznimno čitljiv i plijeni ljepotom svoga jezika. To su primijetili i mnogi istaknuti bošnjački alimi i intelektualci. Mehmed Handžić (1906-1944) priznaje Ljubibratićevom prijevodu osobinu „...lijepog našeg jezika...“. Mustafa Busuladžić (1914-1945) zapisa: „Ljubibratićev srbski jezik je čist i jedar“.
Mnogo je dokaza da je Ljubibratić svoj prijevod Kurʼana uradio s francuskog jezika (Kazimirski, 1808-1887) a da je, opet, taj francuski prijevod utemeljen na prethodnim ruskim prijevodima „islamske svete knjige“.
Objavljujući Ljubibratićev prijevod Kurʼana, El-Kalem, izdavački centar Rijaseta IZ, uz svesrdnu saradnju sa Muftijstvom banjalučkim, želi iznova podsjetiti na ovo djelo i na ljepotu njegova stila i jezika.
El-Kalem i Muftijstvo banjalučko ovim izdanjem podsjećaju i na davne lijepe namjere Ljubibratića kao prevoditelja. Ovim projektom, također, žele na svim stranama pobuditi glasove dijaloga i dostojanstvenog susretanja različitih vjera, kultura i civilizacija na zapadnom Balkanu.
Dopunski svezak pod naslovom Svjetovi Kurʼana, koji se također objavljuje na ćirilici, sadrži eseje Enesa Karića o Kurʼanu. Karićevi eseji osiguravaju lakše i cjelovitije čitanje, razumijevanje i doživljaj Ljubibratićevog prijevoda Kurʼana.
(islamskazajednica.ba)