Naša južna baština: Stolačka tekija širom otvorila svoja vrata za naučna i duhovna istraživanja

U svojstvu izaslanika reisu-l-uleme brojnim eminentnim naučnim radnicima i istraživačima na polju duhovnosti obratio se glavni imam Medžlis IZ Sarajevo Ferid ef.Dautović. Za razliku od prvog naučnog skupa koji je održan prije pet mjeseci ovaj je okupio izlagače iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Turske.

Šejh Halil Hulusi Brzina, inicijator skupa ukazao je na činjenica da se u posljednjem desetljeću u svijetu, pa i kod nas u BiH, islam počeo nažalost identificirati i čak i izjadnačavati s stavrima, pojmovima i pojavama koje nikada islamu nisu bile svojstvene.

„To se čak nije moglo ni spomenuti u istom kontekstu s islamom, poput pojava „islam i nasilje“, te novogovorskih kovanica poput „islamizam“ i „džihadizam“. To ali i mnogi više nespomenutog ukazalo je na razliku između nekadašnjeg i savremenog, tradicije i moderne, izravno nas  suočavajući s izazovima koje pred muslimane stavlja savremeno doba. To novo vrijeme je polučilo zaključak da je doista sigurno jedna od najvažnijih tema koju smo svi dužni promišljati, odnosno islama i savremenih društvenih tokova i života općenito“, kazao je Brzina.

Ističući uvjerenje da su muslimanska i bosanska ulema, znalci i učenjaci u stanju pronaći pravi odgovor i rješenja u smislu pomirenja prividnih oprečnosti obilježenih suprotstavljanjem tradicionalnog i modernog, koji je svojevrsna egzistencijalna nužnost, Brzina je naglasio kako je svetost naših tradicijskih vrijednosti neupitna jer su one temelji i osnova u svim životnim tokovima.

„Baš kao što su neupitna i znanstvena dostignuća i napredak. Mi tražimo spasonosni most, neraskidivu vezu na relaciji tradicija i moderna“, dodao je Brzina.

Teme koje su tretirane fokusirane su u pravcu traženja rješenja očuvanja islamskog načina promišljanja i islamskih normativnih vrijednosti u izazovima materijalističkih civilizacijskih izražaja.

U svom izlaganju na temu „Intelektualni vs.političkog islama-savremena islamska retorika i alternativna kontraretorika-kontranarativ kao osnov intelektualnog buđenja u 21.stoljeću“, šejh Edin Urjan Kukavica je istakao činjenicu kako su islamizam, džihadizam, novi ili novotarijski islam izumi kojim se teorijski, pojmovno i praktično islam urušava iznutra. Također je naglasio kako već duže zagovara tezu kako je korijen i uzrok svih problema s kojima se danas suočavamo činjenica da islam za većinu savremenih muslimana predstavlja više tradiciju i ideologiju a sve manje vjeru, odnosno da su muslimani sve manje muslimani.

„Bilo bi idealno da smo reagirali prije nego što su se neki modernistički pokreti pojavili i ne bi bilo potreno formulirati odbrambenu strategiju ali ni sada nije kasno. Svijet je a i muslimani su u potrazi za svetom doktrinom. Davanjem duhovnosti njenom zasluženom mjestu u svakodnevnom življenju, medijskom i akademskom diskursu, otvara se privlačno polje na kojem je moguće odgojiti cijele nove generacije muslimana i muslimanskih mislilaca koji će biti u stanju oduprijeti se na samo  savremenim trendovima nego i i načiniti platformu za autonomno, islamsko i muslimansko prosvjetljenje temeljem čega i iz kojega više neće  biti potrebe da se intelektualno ili egzistencijalno izvinjavamo zato što smo muslimani“, kazao je između ostalog Kukavica.Izaslanik reis-ul-uleme IZ u BiH Ferid ef. Dautović je konstatirao kako je islamska duhovnost napadnuta racionalizmom, bahatošću i svepomašnom arogancijom, nerazumijevanjem što se u konačnici reflektira na ljudsku svijest da bi se steriliziralo sve ono što se ovdje i na drugim prostorima stoljećima gradilo kao islamska duhovnost, što su muslimani u BiH ljubomorno čuvali kao svoju tradiciju. „Ipak, bez obzira na modernizam i savremene tokove življenja muslimani tu duhovnost uvijek trebaju gajiti.

Molim Allaha dž.š. da nam pomogne da u ovoj našoj tradiciji i islamskoj duhovnosti živimo kako smo to stoljećima živjeli“, naglasio je ef. Dautović.

Otvarajući simpozij, ministrica obrazovanja i nauke FBiH Elvira Dilberović je istakla kako je crv neznanja u islamu i tesavufu nagrizao i bošnjačko biće u BiH, čime se odgovornost relevantnih institucija i pojedinaca time znatno povećava. Izrazila je nadu da će  ovaj skup i njegovi učesnici probuditi duh istraživanja i obznanjivanja naše bogate duhovne, kulturne i ine tradicije, naglasivši kako je on potreban na putu ozdravljenja našeg mikro i makro svijeta.

O potrebi za tesafufom kao sferom duhovnog iskustva govorio je dr. Sead Seljubac. Duhovnost je Bogom urođena ljudska potreba koji je nemoguće ignorirati. Dr. Seljubac je brojnim primjerima islustrirao potrebu jačanja duhovnosti unutar ljudske zajednice. Mnogo odgovore u tom smislu nudi tesavuf. Na kraju je dr. Seljubac pozvao prisutne da jačaju svoje duhovno iskustvo jer na temelju njeg je moguće postići sreće i zadovoljstva i ovo i budućeg svijeta.

Filip Mursel Begović na naučnom skupu tretirao je jednu od fenomenoloških tema u novijem kulturnom izrazu bosanskohercegovačkih muslimana . Tražio je odgovore kako se nositi sa izazovima modernosti, kako u javnom diskursu govoriti o vlastitoj duhovnosti, pogotovo se u tom pretjeruje u književnim djelima. Begović je u kratkom osvrtu briljantno secirao sve probleme i ukazao na eventualne posljedice, štiteći pri tom tekstove svetosti.

Organizacijom skupa pod nazivom „Teme i konteksti islamske duhovnosti u klasičnom i savremenom dobu“ čije dijelove imate priliku čuti u emisiji „Naša južna baština“ Centra za istraživanje i unaprjeđenje duhovne i kulturne baštine u BiH na taj način širom je otvorio vrata novoizgrađene Tekije u Stocu postigavši funkciji da se tekija otvori za ovakve susrete i vrati u svijet gdje ona zapravo i pripada , duhovnog i naučnog centra, uz poštovanje svih standarda tekijskog edeba. Na skupu je ukazano na potrebe tesavufa u očuvanju bosanskohercegovačke duhovne baštine. Na skupu su otvorena pitanja šta treba učiniti kad je mišljenje odvojeno od bitnih pitanja i povezivanje rasutih fenomena života i smrti i opće ravnodušnosti u vremenu nesluženih materijalnih blagodati.

Emisija "Naša južna baština" je u programu u utorak 3.5.2016. u 15:30 sati.

Urednik emisije Hasan Eminović