Konferencija povodom Međunarodnog dana ljudskih prava: Govor mržnje ne smije se tolerisati niti opravdavati
, Published in Društvo Featured- font size decrease font size increase font size
- Print Email
Govor mržnje kao javno iskazivanje mržnje prema pojedincima ili skupinama u svrhu stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije ili nasilja, ne smije se marginalizovati, tolerisati niti opravdavati, zaključak je sa regionalne konferencije koja se održava u Sarajevu pod motom "Gdje počinje govor mržnje prestaje sloboda govora".
Konferencija u organizaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH okupila je stručnjake iz oblasti ljudskih prava i medija iz regije, a povodom obilježavanja 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava.
"Opredijelili smo se za ovu temu svjesni činjenice da širenje govora mržnje i njegov negativan utjecaj na društvo ima dalekosežne posljedice, zato ovu pojavu ne smijemo marginalizovati, tolerisati niti posebno opravdavati. Nama u regionu je potrebna zajednička saradnja, koordinacija, kako bismo ovo krupno pitanje zajednički riješili. Potrebno nam je puno više dijaloga, tolerancije, međusobnog poštovanja, poštovanja drugog i drugačijeg, a posebno bih rekla da nam je potrebno jedno samokritičko preispitivanje vlastitih uvjerenja", izjavila je ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac.
Učešće stručnjaka iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, kako je istakla Borovac, predstavlja direktan doprinos izgradnji povjerenja, međususjedskih odnosa, izgradnji mira i stabilnosti u regionu.
"Poseban doprinos imaju mediji i političari, ali i svako od nas kako bi se govor mržnje suzbio na svakom mjestu, počevši od vlastitog doma, na ulici i javnim mjestima i svugdje gdje bi se takav oblik negativnosti mogao pojaviti", zaključila je Borovac.
Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH, podsjetio je kako se skoro sve zemlje svijeta susreću sa govorom mržnje i uvredljivim govorom u javnosti.
"Jako često se u ove svrhe koriste i društveni mediji, preko interneta. Jednostavno, moramo naći način da suzbijemo govor mržnje, kako da se ljudima otvori mogućnost da prijave uvredljiv i govor mržnje na internetu, u medijima ili svakodnevnom životu. Jedan od primjera korištenja govora mržnje smo mogli čuti nedavno, prilikom izborne kampanje u BiH i jako mi je drago što je Centralna izborna komisija BiH regovala i da su neki od političara koji su učestvovali u ovakvim događajima, kažnjeni", rekao je Wigemark.
Prema njegovim riječima, "uvijek je lako koristiti simplistički govor i zvučne izjave umjesto da se govori o pravom stanju i činjenicama".
"Politička situacija je takva, ali to ćemo vidjeti sutra kada stigne upitnik iz EU za BiH gdje će se više pažnje početi pokazivati samim činjenicama, gdje će se govoriti o njima i EU će to tražiti od ove zemlje. To uključuje i činjeničke podatke o tome, recimo, koliko se u BiH koristi govor mržnje", rekao je Wigemark.
Govorom mržnje u medijima tokom izvještavanja sa lokalnih izbora u BiH bavilo se Udruženje BH novinari.
Borka Rudić, generalna sekretarka ovog udruženja, istakla je kako preliminarni podaci pokazuju da je 1,8 posto medijskih izbornih sadržaja sadržavalo različite oblike govora mržnje.
"To nije veliki postotak, ali s obzirom na posljedice govora mržnje, smatramo da Udruženje treba podizati svijest novinara o tome da govor mržnje nije sloboda izražavanja. U medijima se mora jasno postaviti distinkcija između govora mržnje i slobode izražavanja. Govor mržnje nije prihvatljiv govor u javnom prostoru. Važno je da se radi više na medijskoj pismenosti, da više djeluju one medijske organizacije koje su zadužene da se bore protiv govora mržnje u medijskim sadržajima, da rade i državne agencije zadužene za tu borbu, tu mislim na policiju, agencije koje se bave istragama cyber kriminala, koje moraju zajedno raditi sa medijima i vlastima da bi se smanjio govor mržnje koji je neprihvatljiv za bh. postratno društvo", poručila je Rudić.
(AA)
