U okviru tradicionalnog festivala "Mostarsko ljeto 2017." u Centru za kulturu Mostar jučer je održana promocija "Izabranih djela" Hivzije Hasandedića.
Federalna ministrica obrazovanja i nauke, Elvira Dilberović ističe da je Hivzija Hasnadedić nepresušni izvor ne samo za naučne djelatnike, istraživače, nego i poticaj za mlade ljude istraživače koji na neki novi način i iz nekog novog ugla mogu nastaviti istraživački rad.
Cilj je, kako je naglasila, tijekom promocije "Izabranih djela" Hivzije Hasandedića, djela tog velikog osmaniste predstaviti široj čitalačkoj publici.
"Najviše smo ciljali na one najmlađe, koji najtežim putem dolaze do ovih informacija. To nisu samo studenti, to su i srednjoškolci koji moraju imati znanje o prošlosti svoga grada, zemlje i ljudima koji su čitav svoj život nastojali istražiti sve ono što je bitno ne samo kao dio prošlosti, nego što je naša historijsko-kulturna baština", pojasnila je ministrica Dilberović, navodeći kako su prvenstveno profesori mediji te publike.
Univerzitetski profesor, Faruk Taslidža, ističe da je Hivzija Hasandedić ugledni osmanista, koji je cijeli život posvetio proučavanju kulturno-historijske baštine Bošnjaka, veliki poznavalac osmanskog jezika.
"Njegove su knjige posvećene Hercegovini, a osobito onim rubnim dijelovima koje je zahvatao hercegovački sandžak tijekom cijele osmanske epohe", pojasnio je Taslidža za AA.
Bh. književnik, Hadžem Hajdarević, naglašava da Hivzija Hasandedić jedan od najvažnijih i najznačajnijih podučavalaca kulturno-historijskog nasljeđa na području Hercegovine.
"Mnogo toga zauvijek bi nestalo da to Hivzija Hasnadedić svojim dugogodišnjim radom nije sakupljao. On je arheolog vremena koji je od malih, naoko nebitnih, činjenica najdirektnitnije govori o određenim ljudima na određenim prostorima koji su silom prilika progona, ratova i genocida nestali. Hercegovina mora biti zahvalna što je Hivzija Hasandedić kroz ovo svoje djelo uspio da barem nešto sačuva od totalnog zaborava", naglasio je Hajdarević.
Hivzija Hasandedić (1915. - 2003.) je bio poliglot, sakupljač historijske i rukopisne građe, arhivist, povjesničar, literata, muzeolog, geneolog, teolog i profesor. Na temelju brojnih domaćih historijskih izvora na orijentalnim jezicima, dokumenata iz dubrovačkog arhiva, radova srpskih historičara i druge građe, obrađivao je kulturnu baštinu Hercegovine.
Njegove obrade su podrazumijevale i izučavanje narodnog predanja, razgovor s ljudima vezanim za baštinu i lokalnim poznavaocima ostavštine.
AA